Neposredni uzrok iznenadnoga prestanka rada srca najčešće je zloćudni poremećaj srčanoga ritma, tzv. fibrilacija klijetki, kojoj su obično u podlozi bilo bolest koronarnih arterija odnosno akutni infarkt miokarda bilo bolesti samoga srčanoga mišića i ostalih srčanih struktura, ali i neke nasljedne bolesti koje mogu pogodovati iznenadnoj smrti osobe s prividno zdravim srcem. Primjer za potonje jest i iznenadna smrt u športaša, kako profesionalnih tako i rekreativnih.

Ako je riječ o fibrilaciji klijetki, pravodobna defibrilacija električnom strujom u pravilu neposredno može spasiti život i omogućiti transport takvoga bolesnika do najbliže bolnice, kako bi se ondje takvoj osobi omogućio intenzivan nadzor i liječenje.

Namjera nam je osvijestiti hrvatsku javnost o ovome problemu kao i o činjenici da Hrvatska zaostaje u strategijama sprječavanja iznenadne srčane smrti kao i u mogućnostima neposrednog oživljavanja, čime bi se doista mogli spasiti mnogi životi.

Problemi su u nas sljedeći:
1. nedostatak tzv. vanjskih automatskih defibrilatora na mjestima javnoga okupljanja, što odudara od prakse razvijenih zemalja;
2. needuciranost pučanstva u pružanju prve medicinske pomoći i metoda neposrednog oživljavanja, koje bi trebale postati dio opće izobrazbe;
3. zakon ne dopušta mogućnost da laik obavlja defibrilaciju srca, te ga stoga valja mijenjati po uzoru na razvijene zemlje Europe i svijeta;
4. Hrvatska je na začelju Europe u broju ugradbi kardioverter-defibrilatora - uređaja koji se poput elektrostimulatora ugrađuju u tijelo bolesnika kojima prijeti iznenadna smrt te mogu prepoznati smrtonosnu aritmiju i prekinuti je odašiljanjem defibrilacijskoga impulsa putem elektrode ugrađene u srčanu šupljinu.

Uvažavajući tešku gospodarsku situaciju u zemlji, ipak se ne smijemo pomiriti s činjenicom da je stopa ugradbe ovakvih uređaja u nas višestruko niža čak i u odnosu na zemlje u regiji koje su od nas siromašnije, primjerice Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina. Stoga smatramo da je iznenadna srčana smrt veliki hrvatski javnozdravstveni problem, zapostavljen i nedovoljno osviješten. Promjenom strategije pristupa ovome problemu uz ne prevelika dodatna ulaganja države mogli bismo u kratkome vremenu polučiti ogromne uspjehe u smanjenju smrtnosti od iznenadne srčane smrti, a kako je riječ o jednome od vodećih uzroka smrti uopće, smanjila bi se i opća smrtnost u Republici Hrvatskoj.

akademik Davor Miličić

Program simpozija "Iznenadna srčana smrt - neosviješteni problem hrvatskoga zdravstva"