U Americi je korištenje kukuruznog sirupa bogatog fruktozom široko rasprostranjeno, dok se u Europi i Aziji češće koristi saharoza. Kukururuzni sirup bogat fruktozom dodaje se u industrijski obrađene namirnice kao zaslađivač i konzervans. Problem je što se šećer i sirup bogat fruktozom dodaju u gotovo sve namirnice - od voćnih sokova i jogurta do kruha, kečapa, pa čak i hamburgera. Stoga, nije jednostavno izbjegnuti šećer.

Konzumacija prehrane bogate fruktozom kroz dulji vremenski period utječe na sposobnost učenja i pamćenja. No, dodavanjem omega - 3 masnih kiselina u prehranu možemo minimalizirati nastala oštećenja.

Ovo istraživanje na štakorima, osim što je pokazalo štetni utjecaj prehrane bogate šećerom na mozak, kao i protektivni učinak omega-3 masnih kiselina, dokazalo je i da su štakori koji nisu uz prehranu bogatu šećerom dobivali omega-3, razvili inzulinsku rezistenciju.

Najvjerojatnije je inzulinska rezistencija uzrok oštećenja pamćenja jer je inzulin uključen u proces u kojem stanice mozga koriste i spremaju šećer za energiju. Prehrana bogata šećerom uzrokuje veće oslobađanje inzulina, čime stanice mozga postaju na njega neosjetljive (razvijaju toleranciju).

Na kraju znanstvenici savjetuju da se smanji količina šećera u hrani koliko god je to moguće te da se poveća unos omega - 3 masnih kiselina (1 gram na dan) konzumacijom namirnica poput lososa, oraha ili lanenih sjemenki.

Sve navedeno objavljeno je časopisu Journal of Physiology.