U istraživanju, matične stanice koje su injicirane u leđnu moždinu glodavaca usporile su početak i progresiju, te poboljšale motoričku funkciju i značajno produljile preživljavanje.
Studije su zajedno grupirane u meta-analizi te objavljene u časopisu Science Translational Medicine.

Dr. Ted Teng, izvanredni profesor kirurgije sa Brigham and Women's Hospital iz SAD-a, jedan od glavnih istraživača naglasio je kako ova tehnika 'nije lijek za ALS " ali dodaje kako istraživanje „pokazuje potencijal primijenjenih mehanizama neuralnih matičnih stanica u provedenoj studiji za poboljšanje kvalitete i duljine života pacijenata oboljelih od amiotrofične lateralne skleroze."

Neuralne matične stanice se inače normalno razvijaju u specijalizirane stanice živčanog sustava. Jedanaest studija grupiranih u ovom radu provedeno je u posljednjih deset godina. Profesor Evan Snyder s Burnham instituta u SAD-u, jedan od predvodnika studijskih grupa, izjavio je za KUHF radijsku postaju u Houstonu: 'U ranim danima smo mislili ", dobro, matične stanice jednostavno trebaju zamijeniti ove umiruće motorne neurone."

Prednosti u pokusima s miševima pokazale su da dolaze iz drugih mehanizama. Profesor Snyder je naveo za KUHF FM kako se pokazalo da matične stanice djeluju na dva načina: "Prvi: štite (zdrave) neurone i njihove veze od umiranja, a drugi je istiskivanjem ili suzbijanjem stanica koje mogu biti uzrok bolesti, također znatno smanjuju upalni proces, stvarajući faktore rasta te formiranjem zdravijih već prisutnih stanica'.

'Zamjena stanica igra iznenađujuće malu ulogu u usporedbi s prednostima koje pružaju neuralne matične stanice, kaže profesor Snyder.

A prednosti su značajne. U studiji tima profesora Snydera, miševi s amiotrofičnom lateralnom sklerozom su živjeli tri do četiri puta dulje nego netretirana skupina miševa.

Međutim, ostaje za vidjeti hoće li se takav napredak uspjeti primijeniti na pacijente u kliničkim uvjetima. Klinička ispitivanja učinkovitosti primjene neuralnih matičnih stanica kod pacijenata oboljelih od ALS-a su započeta krajem 2011. godine. Početni rezultati su ohrabrujući no istraživanje je još uvijek u svojoj najranijoj fazi.

Trenutno ne postoji lijek za amiotrofičnu lateralnu sklerozu. ALS je progresivan neurodegenerativni poremećaj s kasnim početkom u kojem je sposobnost mozga za odašiljanjem signala u mišiće kompromitirana, što dovodi do gubitka voljnog pokreta mišića, te konačno paralize i respiratornog zatajenja. Amiotrofična lateralna skleroza pogađa oko 1 oboljelog na 50.000 osoba.

Izvorni članak: Teng YD, Benn SC, Kalkanis SN, et al. Multimodal Actions of Neural Stem Cells in a Mouse Model of ALS: A Meta-Analysis. Sci. Transl. Med. DOI: 10.1126/scitranslmed.3004579
Preveo: Vatroslav Prskalo, dr.med.