x
x

Tjedan pažnje na poremećaje prehrane 11. do 17. veljače 2013.

  14.02.2013.

Cilj tjedan pažnje na poremećaje prehrane koji se obilježava svake godine u mjesecu veljači podizanje je svijesti o problemima poremećaja prehrane. Javnost se želi upozoriti na loše prehrambene navike školske djece te sve veću pojavnost pretilosti i poremećaja hranjenja, anoreksije i bulimije, kao i na potrebu podizanja svijesti o važnosti pravilne prehrane i održavanja pravilne tjelesne težine.

Tjedan pažnje na poremećaje prehrane 11. do 17. veljače 2013.
U mladosti su često prisutne socijalne i emocionalne posljedice pretilosti u smislu teškoća snalaženja u vršnjačkoj grupi, potištenosti i niskog samopouzdanja.

U javnozdravstvenom smislu, najteže i najčešće posljedice nepravilne prehrane vezane su uz pretilost koja je u većini razvijenih zemalja poprimila razmjere epidemije. Dok su u odrasloj dobi tjelesne komplikacije debljine vrlo česte te spadaju u vodeće uzroke pobola i smrti (srčano-žilne bolesti i zloćudne bolesti), u mladosti su tjelesne komplikacije općenito rijetke ili uopće nisu prisutne (iako neke, primjerice ortopedske komplikacije, predstavljaju hitna stanja). Nasuprot tome, u mladosti su često prisutne socijalne i emocionalne posljedice pretilosti u smislu teškoća snalaženja u vršnjačkoj grupi, potištenosti, niskog samopouzdanja i sl.

Prema podatcima posljednjeg HBSC istraživanja kao i prethodnih godina i 2010. godine s porastom dobi sve se manje doručkovalo. U sve tri dobne skupine (11., 13., 15. godina) djevojčice su doručkovale manje od dječaka, tako da u dobi od 15 godina tek svaka druga djevojčica (48%) redovito doručkuje radnim danom. Prema preporukama stručnjaka pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi uključivati svakodnevnu konzumaciju najmanje tri porcije povrća i dvije porcije voća (jedna porcija je jedna zdjelica salate, jedna srednja jabuka i sl.). U 2010. godini konzumacija voća i povrća kod najvećeg dijela mladih nije zadovoljavala stručne preporuke. Smanjen unos voća i povrća, a sve veća konzumacija slatkih pića na prijelazu iz dječje u adolescentnu dob posljedica je smanjenog roditeljskog utjecaja na prehranu. U 2010. godini, slatka pića svaki dan je pilo 30% dječaka i 22% djevojčica.

Djevojke u razdoblju adolescencije češće se doživljavaju kao pretile, bez obzira na objektivni indeks tjelesne mase, te su općenito manje zadovoljne vlastitim izgledom nego mladići. Mladići su u pravilu skloniji težiti većem indeksu tjelesne (mišićne) mase te su skloniji doživljavati se kao premršavi odnosno nerazvijeni. U dobi kada je rast i razvoj u svom punom zamahu s pravom zabrinjava podvrgavanje redukcijskim dijetama koje su često medicinski potpuno neprihvatljive.

Djeca koja su na dijeti mogu biti razdražljiva, teško se koncentriraju, imaju problema sa spavanjem, zaostaju u rastu, djevojčice imaju neredovite menstruacijske cikluse, seksualni razvoj kasni i često postoji deficit pojedinih hranjivih tvari. Redukcijske dijete mogu imati i značajan utjecaj na psihičko zdravlje, a usko se vežu uz depresiju i smanjenje osjećaja samopoštovanja. Redukcijske dijete koje provode mladi na žalost često uključuju i preskakanje obroka, posebice doručka, gladovanje te povraćanje i zlouporabu laksativa.

U razvojnom razdoblju treba biti pažljiv ne samo s prehrambenim navikama i pravilnim odabirom namirnica, već i u potpori pravilnoj prehrani ukoliko se želi održati postojeća ili smanjiti prekomjerna tjelesna težina.