Do poremećaja pokreta dolazi uslijed smanjenja lučenja kemijske supstance dopamina i to u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli voljnih pokreta.

Kao posljedica kemijskog deficita u dijelu mozga koji kontrolira voljne pokrete javljaju se nevoljni pokreti. Ponekad je prisutan tzv. «višak pokreta» poput tremora koji se ne može kontrolirati, a ponekad «nedostatak pokreta» odnosno otežano započinjanje pokreta i ukočenost.

Parkinsonova je bolest, uz Alzheimerovu demenciju, jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti u ljudi. Karakterizirana je bradikinezijom (sporošću i siromaštvom pokreta), mišićnim rigiditetom, tremorom u mirovanju i nestabilnošću u održavanju položaja tijela.

Više o Parkinsonovoj bolesti