Treba li odlučivati između komplikacije i stručne pogreške?
21.04.2013.
U radu objavljenom u Liječničkom vjesniku postavlja se pitanje o opravdanosti i svrhovitosti odlučivanja između medicinske komplikacije i stručne pogreške, koje se posljednjih godina učestalo spominje među liječnicima, na sudskim raspravama i u medijima. Definirajući jasno pojmove medicinske komplikacije i stručne liječničke pogreške, autori ističu da su oni posve različita »pojmovnog ranga«, da nije realno odlučivati u praksi između spomenutih pojmova, kao i to da ih ne treba promatrati samo kao obligatno zavisne varijable.
Autori se zalažu za napuštanje dosadašnje pogrešne koncepcije odlučivanja između komplikacije i stručne pogreške te što skorije uvođenje novog, boljeg koncepta primarnog utvrđivanja komplikacije kao općenito neželjene, nepovoljne i štetne posljedice
Samo ako se između njih temeljem sudskomedicinskog vještačenja dokaže uzročno-posljedična veza, nastala medicinska komplikacija može se proglasiti izravnom posljedicom stručne pogreške.
U radu se spominju mogući uzroci i okolnosti nastanka stručnih pogrešaka. Osobito se ističe činjenica da ne treba svaku štetnu posljedicu ili loš ishod automatizmom poistovjećivati sa stručnom pogreškom te da je prijeko potrebno kvalitetnim medicinskim vještačenjem nadležnog kliničara jasno utvrditi sve okolnosti nastanka štete.
Autori se zalažu za napuštanje dosadašnje pogrešne koncepcije odlučivanja između komplikacije i stručne pogreške te što skorije uvođenje novog, boljeg koncepta primarnog utvrđivanja komplikacije kao općenito neželjene, nepovoljne i štetne posljedice, dok bi za postojanje stručne pogreške i njezine eventualne povezanosti s nastalom komplikacijom trebalo objektivno i pomno provesti nadležno medicinsko vještačenje uvjeta, mehaniz(a)ma i/ili uzroka nastanka komplikacije.
Oleg Petrović
