Stručno usavršavanje magistara farmacije na temu Prevencija i terapija kardiovaskularnih bolesti, održat će se u Rijeci, 22. studenog od 15 do 19.30 sati u hotelu Grand Hotel Bonavia, Dolac 4.
Stručno usavršavanje organizira Hrvatsko farmaceutsko društvo u suradnji s Plivom.
Program:
15.00 - 15.15 Registracija i uvod
15.15 - 16.00 prof. dr. sc. Robert Bernat dr. med.: Acetilsalicilna kiselina u terapiji ardiovaskularnih bolesti danas"
16.00 - 16.45 dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.: Farmakoterapija i prevencija kardiovaskularnih bolesti
16.45 - 17.15 Stanka
17.15 - 17.45 dr. sc. Ivana Klinar, dr. med.: Uloga interneta u edukaciji ljekarnika i bolesnika o hipertenziji
17.45 - 19.15 Radionica
dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm.: Tijek ljekarničke skrbi za pacijente s kardiovaskularnim bolestima
19.15 - 19.30 Rasprava i evaluacija stručnog skupa
Znanja koja će polaznici steći na tečaju
- Važnost acetilsalicilne kiseline u prevenciji i terapiji kardiovaskularnih bolesti
- Smjernice za prevenciju i liječenje kardiovaskularnih bolesti
- Farmakoterapija kardiovaskularnih bolesti
- Najčešće nuspojave i interakcije lijekova u kardiovaskularnih pacijenata i kako ih otkloniti
- Postavljenje prioriteta i intervencije ljekarnika u liječenju kardiovaskularnih bolesti
- Nefarmakološke mjere i samokontrola krdiovaskularnih bolesti
Kotizacija za članove iznosi 300 kn + PDV, a za ostale 350 kn + PDV, a uključuje: predavanja, radionicu, pisani materijal, provjeru znanja, potvrdnicu i okrjepu. Uplaćuje se po prijavi, HUB obrascem na žiro račun HFD-a IBAN broj: HR89 23600001101367614, s naznakom “Skup o kardiovaskularnim bolestima” te imenom i prezimenom sudionika. U rubriku “poziv na broj primatelja” upisati OIB ili JMBG. Kopiju uplate treba poslati u HFD najkasnije 2 tjedna prije održavanja tečaja (Masarykova 2, Zagreb, tel.: 01 48 72 849, faks: 01 48 72 853, e-mail: hfd-fg-ap@zg.t-com.hr).
Acetilsalicilna kiselina – doze i pripravci u kardiovaskularnoj medicini
Usprkos jasnim preporukama najviše razine dokaza, postotak bolesnika koji uzimaju ovu terapiju nakon preboljelog vaskularnog događaja i dalje je nedovoljan. Postoji značajan prostor za poboljšanje u primjeni ove jednostavne i vrlo učinkovite te razmjerno sigurne terapije.
Acetilsalicilna kiselina (ASK) predstavlja pravi klasik u kardiovaskularnoj terapiji. Osnovni mehanizam djelovanja, blokada ključnog enzima u metabolizmu arahidonske kiseline, ciklooksigenaze (COX-1 i COX-2 varijeteta), dovodi do ireverzibilnog učinka na trombocite. Drugim riječima, antitrombotski učinak (koji je u terapiji srčanožilnih bolesti, pored antiinflamatornog, ključan), traje koliko i životni vijek trombocita (7-10 dana).
Moderne smjernice prepoznaju ulogu ASK u kontekstu primarne i sekundarne prevencije. Metaanaliza 5 ispitivanja primjene ASK u kontekstu primarne prevencije pokazala je da ASK smanjuje rizik infarkta miokarda za oko 30%, bez značajnog učinka na moždani udar. Omjer rizika i koristi od primjene ASK značajno raste s rastućom procjenom kardiovaskularnog rizika, odnosno s dobi.
Učinkovitost i sigurnost ASK kod bolesnika s postojećom okluzivnom aterosklerotskom bolesti (sekundarna prevencija) dokazana je u brojnim pojedinačnim studijama, kao i u metaanalizama. Tako primjena ASK smanjuje rizik ozbiljnog ponovnog vaskularnog događaja (infarkta miokarda, moždanog udara, smrti od vaskularnog uzroka) za ukupno oko 25%. Usprkos jasnim preporukama najviše razine dokaza, postotak bolesnika koji uzimaju ovu terapiju nakon preboljelog vaskularnog događaja i dalje nedovoljan. Postoji značajan prostor za poboljšanje u primjeni ove jednostavne i vrlo učinkovite te razmjerno sigurne terapije.
Najčešće nuspojave uzimanja ASK povezane su s probavnim sustavom, te uključuju blaže oblike, poput dispepsije, sve do težih oblika, u prvom redu krvarenja iz probavnog sustava. Gastrointestinalne nuspojave ASK ovisne su o dozi te se povezuju s lokalnim učinkom na želučanu sluznicu. U primjeni se nalaze dvije galenske vrste pripravaka ASK za koje se vjeruje da smanjuju ovaj neželjeni učinak - acidorezistentne, želučanootporne tablete (enteric-coated) i puferirane tablete ASK (buffered).
Želučanootporna tableta jest tableta obložena kombinacijom celuloze, silikona ili drugih inaktivnih pomoćnih tvari, što osigurava njezinu otpornost na dezintegraciju u želucu. Ova značajka omogućuje otapanje tablete u više neutralnoj do alkalnoj sredini duodenuma. Puferirana formulacija ASK podrazumijeva dodatak kalcijevog karbonata, magnezijevog oksida ili magnezijevog karbonata. Ove tvari smanjuju koncentraciju vodikovih iona u mikrookolišu čestica ASK. Time se skraćuje vrijeme kontakta između čestica djelatne tvari i sluznice želuca. Nema jasnih dokaza o prednosti želučanootpornih ili puferiranih formulacija ASK u smislu smanjenja gastrointestinalnih nuspojava.
Dnevna doza od svega 30 mg ASK dovoljna je za praktički 100%-tnu inhibiciju proizvodnje tromboksana nakon tjedan dana uzimanja. Ako se uzmu u obzir interindividualna odstupanja u metabolizmu, tipične doze od 75-100mg dovoljne su za praktički sve kliničke indikacije. Inzistiranje na nižoj dozi opravdano je činjenicom da je odnos između doze i učestalosti krvarenja linearan. Stoga bi osnovna terapijska «niša» za dozu ASK od 75mg dnevno bili bolesnici s povećanim rizikom krvarenja ili već postojećom anamnezom gastrointestinalne iritacije, kao i važne i česte podskupine bolesnika koji se istovremeno nalaze na drugoj antitrombocitnoj (klopidogrel, tikagrelol, prasugrel) ili antikoagulantnoj terapiji (varfarin, NOAC).
Zaključno, kod bolesnika s preboljelim aterosklerotskim događajem indikacija je kristalno jasna i korist je vrlo značajno veća od mogućih nuspojava. Kod osoba koje nisu imale infarkt miokarda ili moždani udar, procjena ovisi o ukupnom kardiovaskularnom riziku, omjeru koristi i rizika, ali svakako uz uvažavanje ostalih čimbenika kardiovaskularnog profila, poput dobi, obiteljske anamneze, kolesterola, šećerne bolesti ili pušenja. Formulacija ASK nije od presudnog značenja, dok se niža doza od 75mg može preferirati kod povećanog rizika nuspojava / krvarenja.
prof. dr. sc. Robert Bernat dr. med