• Liječenje dvojnom antiagregacijskom terapijom preporučuje se u pacijenata s malenim ishemijskim moždanim udarom ili tranzitornom ishemijskom atakom.

Standardno liječenje pacijenata s ishemijskim moždanim udarom ili tranzitornom ishemijskom atakom (TIA) uključuje davanje acetilsalicilne kiseline unutar 24 do 48 sati. Randomizirana klinička studija kojom se uspoređivala učinkovitost dvojne antiagregacijeske terapije u odnosu na acetilsalicilnu kiselinu (ASK) utvrdila je značajno nižu stopu recidiva moždanog udara u skupini koja je uzimala dvojnu antiagregacijsku terapiju. Studija je objavljena u časopisu New England Journal Of Medicine, a uključivala je 5170 pacijenata pod visokim rizikom moždanog udara ili TIA-e. Pacijenti su unutar 24 sata od početka simptoma počeli primati terapiju. Jedna skupina primala je samo ASK, a druga ASK i klopidogrel. U drugoj skupini bilo je za 3,5% manje recidiva te nije bilo veće stope nuspojava u obliku teških krvarenja ili hemoragičnih moždanih udara u odnosu na terapiju ASK.

• U pacijenata s jako povišenim krvnim tlakom, umjereno snižavanje krvnog tlaka nema dokazani učinak kod ishemijskog moždanog udara, no može biti učinkovito kod hemoragijskog moždanog udara.

U pacijenata s ishemijskim moždanim udarom koji ne dobivaju trombolitičku terapiju, najnovije smjernice preporučuju liječenje tlaka koji prelazi 220/120 mm Hg (zbog hipoperfuzije ishemične penumbre). Velikom kliničkom studijom o učinku ranog snižavanja krvnog tlaka na 4700 pacijenata s akutnim ishemijskim moždanim udarom i tlakom nižim od 220/120 mm Hg nije dokazana učinkovitost, ali ni štetnost dodatnog snižavanja tlaka.

No, kod hemoragijskog moždanog udara smjernice preporučuju akutno snižavanje krvnog tlaka na manje od 160/90 mm Hg zbog smanjenja veličine hematoma. Klinička studija koja je uključivala 2800 pacijenata s hemoragijskim moždanim udarom i sistoličkim tlakom između 150 i 220 mm Hg dokazala je učinkovitost intenzivne antihipertenzivne terapije do ciljnog sistoličkog tlaka između 140 i 180 mm Hg.

• Učinkovitost endovaskularnih intervencija za rekanalizaciju kod ishemijskih moždanih udara anteriorne cirkulacije još je nedokazana.

Endovaskularna terapija, primjerice intraarterijski aktivator tkivnog plazminogena (t-PA) ili mehaničko rastvaranje ugruška, koristi se sve više usprkos manjku dokaza učinkovitosti. Potrebna su dodatna klinička istraživanja koja bi dokazala učinkovitost ovakve terapije. U 3 randomizirane kliničke studije u kojima je sudjelovalo više od 1100 pacijenata, endovaskularna terapija nije se pokazala superiornom standardnim oblicima liječenja u pacijenata s moždanom udarima većinom anteriorne cirkulacije.

Moždani udar

Moždani udar nastaje zbog okluzije ili rupture arterije mozga uzrokujući žarišnu disfunkciju mozga i posljedične simptome. Moždani udar na trećem je mjestu najčešćih uzroka smrti u zapadnome svijetu. Češći je ishemijski moždani udar (85%) od hemoragijskog. Klinički simptomi ovise o zahvaćenom opskrbnom području krvne žile. Vrijeme od nastupa simptoma do primjene specifičnog liječenja trebalo bi biti kraće od svega 4 i pol sata.