Jetra, to je onaj organ koji je čudan u padežima – jetra, jetara.

Kemijska tvornica i organ koji je najotporniji na smeće koje guramo u sebe. Ona količina alkohola, organskih i anorganskih zagađivača, otrova i općenito smrada koji taj organ može počistiti iz naše krvi je nevjerojatna.

Koliko alkohola može podnijeti ljudski organizam?

Preporučena količina alkohola: Dva pića za muškarca dnevno, jedno piće za ženu.

Vječno pitanje: koliko alkohola može podnijeti ljudski organizam?

Ženski manje, muški više. Dva pića za muškarca dnevno, jedno piće za ženu.

Jedna čaša vina je ekvivalent za 1 piće.

Jedna velika čaša piva je ekvivalent za 1,5 piće.

Eto, to je dnevno dozvoljena količina.

Ako pretjerate, pokušajte sljedećih par dana ne piti tako da date jetri vremena da se oporavi.

Imajte na umu da je glavni pokazatelj alkoholnih promjena na jetri Gama GT, to je najosjetljiviji enzim koji prvi pokazuje alkoholno ili bilo kakvo oštećenje jetre.

Jetra ne bi smjela boljeti. Čak i kada se najedete obilno teškom hranom, nije normalno da boli.

Ako boli, ako često pijete i ako postoji bilo kakva sumnja u zdravlje jetre, vrijeme je za pregled.

Tzv. jetrene krvne pretrage, faktori koagulacije koji se sintetiziraju u jetri i ujedno pokazuju funkciju jetre, dat će uvid u funkcioniranje organa.

UZV jetara, dat će još više informacija, a ukoliko postoje nejasnoće ili odstupanja u laboratorijskim pretragama treba poslušati liječnika i učiniti dodatne pretrage prema uputi.

Gušterača

Jedemo šećer svaki dan, pretili smo i bez dostatne fizičke aktivnosti, trebamo sve više i više inzulina da nam prenese taj šećer u stanice te, na kraju, završimo s iscrpljenom gušteračom koja ne može više proizvoditi inzulin.

Gušterača: dvostruka žlijezda, izlučuje enzime za probavu hrane direktno u crijeva i izlučuje inzulin, hormon odgovoran za probavu šećera kojeg tako rado trpamo u sebe u novije vrijeme.

Problem je u tome što prije 100 godina šećer u današnjem, rafiniranom obliku nije postojao. Pa i nedavno, dok sam ja bila mlada, kolače smo jeli možda svaki vikend. U slastičarnicu smo odlazili rijetko.

Moji klinci bi jeli slatko tri puta dnevno.

Za takvu prehranu nismo stvoreni. Evolucijski, naše tijelo ne zna što učiniti s tvornički prerađenim ugljikohidratima. Zato i naša „moderna“ bolest koja je sve češće zastupljena, inzulinska rezistencija. Naime, s vremenom, jedemo šećer svaki dan, te smo pretili i bez dostatne fizičke aktivnosti, trebamo sve više i više inzulina da nam prenese taj šećer u stanice te, na kraju, završimo s iscrpljenom gušteračom koja ne može više proizvoditi inzulin. Tu smo već na pragu dijabetesa, stanja koje je jedan od glavnih čimbenika rizika od ateroskleroze te srčane bolesti i moždanog udara.

Poštedite malo gušteraču. Mijenjajte vrste zaslađivača, a najbolje je da prijeđete na steviju. Konzultirajte web, ima puno proizvoda i puno mišljenja. Moja obitelj konzumira steviju godinama i ništa nam ne nedostaje.