Dosadašnja istraživanja utjecaja smjenskoga rada na društveni i obiteljski život većinom su provođena na radnicima koji rade na različitim poslovima i u različitim uvjetima, što otežava usporedbu njihovih rezultata. Osim toga, najčešće su uspoređivani društveni i obiteljski život smjenskih i nesmjenskih radnika, dok je ispitivanje efekta različitih tipova smjena u ovom području relativno zanemareno. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati utjecaj različitih tipova smjenskoga rada na neke aspekte društvenoga i obiteljskog života radnika u sličnim zanimanjima.

U istraživanju su sudjelovale četiri skupine radnika: radnici u stalnoj jutarnjoj smjeni (N = 41), radnici u dvije smjene (jutro-poslijepodne ; N = 35), radnici u tri smjene (jutroposlijepodne- noć; N = 38) i radnici u stalnoj noćnoj smjeni (N = 23). Sve četiri skupine ispitanika su zaposlenici proizvodnih pogona tvornica u Zadru, Šibeniku i Rijeci, te se skupine međusobno ne razlikuju po dobi, niti po stručnoj spremi, no razlikuju se po spolu. Naime, među radnicima u tri smjene i radnicima u stalnoj noćnoj smjeni značajno je manji broj žena. Ispitanici su popunjavali upitnik adaptiran za potrebe ovoga istraživanja, koji se sastojao od pitanja vezanih uz interferenciju radnoga vremena s društvenim i obiteljskim životom i s obavljanjem formalnih poslova, te uz zadovoljstvo poslom i radnim vremenom. U obradi rezultata korištene su analize kovarijance sa spolom kao kovarijatom. Rezultati su pokazali da je od različitih tipova smjenskoga rada za društveni i obiteljski život najpogubniji noćni rad, a nakon toga rad u tri rotirajuće smjene. Radnici u tim smjenama imaju najniže zadovoljstvo radnim vremenom i poslom, te najveću želju za promjenom radnoga vremena.

Ivana Dujić, Ljiljana Gregov, Ana Slišković