U uvodu studije se navodi da je prehrana majčinim mlijekom povezana sa značajnim benefitima za zdravlje i razvoj novorođenčadi, posebno one rođene kao nedonoščad. Američka akademija za pedijatriju preporuča da sva prerano rođena djeca primaju majčino mlijeko, uključujući mlijeko od donora, ako majčino mlijeko nije dostupno. Nedavno objavljena studija pokazala je da nedonoščad težine ≤ 1250 g koja je hranjena isključivo majčinim mlijekom ima za 50% niže stope nekrotizirajućeg enterokolitisa te za 90% niže stope kirurškog nekrotizirajućeg enterokolitisa. Velika kohorta novorođenčadi težine ≤ 1000 g pokazala je da je ipak potrebna veća brzina rasta od 15 g/kg/d koliko se preporuča u trenutnim smjernicama kako bi se osiguralo održanje percentile težine na krivulji rasta te izbjegao zastoj u rastu.

Studije koje su uspoređivale sastav majčinog mlijeka i donorskog mlijeka pokazale su veliku varijabilnost u sadržaju masti, proteina i energije. Jedna je studija pokazala da donorsko majčino mlijeko u prosjeku ima 64,4 kcal/100 ml, ali je čak 25% uzoraka imalo energetsku vrijednost od samo 58,6 kcal/100 ml. U Sjedinjenim Američkim Državama sada je dostupan dodatak prehrani u obliku vrhnja dobivenog od pasteriziranog donorskog majčinog mlijeka koji se može dodati prehrani novorođenčadi kako bi se povećao energetski unos bez značajnog povećanja ukupnog volumena hrane. Pripravak sadrži 25% lipida i ima 2,5 kcal/mL.

Autori su željeli ispitati hipotezu da će nedonoščad koja bude hranjena isključivo prehranom baziranom na majčinom mlijeku uz dodatak vrhnja dobivenog od donorskog majčinog mlijeka imati barem jednak porast na težini (g/kg/d) od nedonoščadi hranjene standardno (majčino ili donorsko majčino mlijeko uz pojačivač dobiven od donorskog majčinog mlijeka). U prospektivnu studiju uključili su 78 novorođenčadi težine između 750 g i 1,250 g koja je nasumičnim odabirom dobivala ili standardnu prehranu (n=39) ili prehranu majčinim mlijekom pojačanu vrhnjem dobivenog od donorskog mlijeka.

U usporedbi s ispitanicima koji su primali standardnu prehranu, ispitanici koji su primali pojačivač od vrhnja, imali su veći porast težine (14,0 ± 2,5 vs 12,4 ± 3,0 g/kg/d; p=0,03) i dužine (1,03 ± 0,33 vs 0,83 ± 0,41 cm/tj; p=0,03).

U zaključku se navodi da je nedonoščad koja je primala pojačivač od vrhnja dobivenog od majčinog mlijeka pokazala poboljšanje brzine porasta tjelesne težine i visine. S obzirom na ograničenje volumena hrane koji želudac i crijeva ovih malenih bolesnika mogu tolerirati, posebno ako imaju i probleme s plućima, ovo je dobar način za povećanje kalorijske vrijednosti obroka, bez značajnog povećanja volumena. Stoga za poboljšanje rasta nedonoščadi, a u konačnici i njihovih ishoda, treba razmotriti davanje pojačivača majčinog mlijeka u obliku vrhnja dobivenog od majčinog mlijeka.