Kalcij

Danas je pad u konzumaciji mlijeka problem i u preadolescentnoj i adolescentnoj dobi, a povezan je s rastućom konzumacijom gaziranih i zaslađenih sokova.

U dojenačkoj dobi majčino mlijeko ili mliječni nadomjesni pripravak (formula) glavni su izvor kalcija. Preporučena dnevna doza kalcija u prvih 6 mjeseci života iznosi 200 mg/dan, a povećava se na 260 mg/dan u dobi od 6-12 mjeseci. Iako u dojenčadi hranjene formulom bilježimo više razine kalcija nego u dojenih, nije opažen dodatni korisni učinak viška kalcija.

Djeca u dobi od 1-3 godine trebaju 700 mg/dan kalcija, u dobi od 4-8 godina 1000 mg/dan, a za djecu u dobi od 9-18 godina preporučena dnevna doza iznosi 1300 mg/dan.

Mlijeko i mliječni proizvodi su izvor 70-80% kalcija unesenog prehranom. Zeleno lisnato povrće, mahunarke, orašasti plodovi, voćni sokovi i neke obogaćene žitarice također sadrže kalcij. No, potrebna je velika količina povrća da se postigne potreban dnevni unos kalcija, oksalati iz određenog povrća smanjuju njegovu biodostupnost, a prehrana siromašna proteinima može smanjiti sposobnost zadržavanja kalcija. Zamjene za mlijeko, na primjer sojino i bademovo „mlijeko“, imaju manju razinu biodostupnosti kalcija čak i kad su njime obogaćene. Nedavna meta-analiza je pokazala da dodatak kalcija prehrani (suplementi kalcija) ne poboljšava mineralnu gustoću kostiju u lumbalnom dijelu kralježnice i vratu bedrene kosti.

Danas je pad u konzumaciji mlijeka problem i u preadolescentnoj i adolescentnoj dobi, a povezan je s rastućom konzumacijom gaziranih i zaslađenih sokova.

Vitamin D

Djeci starijoj od 1 godine, koja su pretila, uzimaju antikonvulzive, kortikosteroide, antifungike ili antiretrovirusne lijekove, potrebne su 2-4 puta veće doze od preporučene.

Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcija. Preporučena dnevna doza vitamina D za djecu od rođenja do 12 mjeseci starosti iznosi 400 IU/dan, a za djecu od 1-18 godina starosti 600 IU/dan.

Majčino mlijeko većinom ne sadrži dovoljno vitamina D pa je dojenčadi na potpunoj ili djelomičnoj prehrani majčinim mlijekom potreban dodatak od 400 IU/dan vitamina D. Suplementacija počinje unutar prvih nekoliko dana života i traje sve dok dijete nije sposobno dnevno popiti najmanje 1L kravljeg mlijeka ili vitaminom D obogaćene formule. Djeci starijoj od 1 godine, koja su pretila, uzimaju antikonvulzive, kortikosteroide, antifungike ili antiretrovirusne lijekove, potrebne su 2-4 puta veće doze od preporučene.

Dodatne preporuke

• Liječnici i ostali zdravstveni radnici trebaju ispitati bolesnike o načinu prehrane i poticati konzumaciju hrane bogatije kalcijem i vitaminom D.
• Liječnici i ostali zdravstveni radnici trebaju poticati povećanje prehrambenog unosa hrane i pića koji sadrže visoke razine kalcija i vitamina D 
• Liječnici i ostali zdravstveni radnici trebaju ispitati bolesnike o razini tjelesne aktivnosti i poticati šetanje, skakanje, trčanje i plesanje nasuprot plivanju i vožnji bicikla.
• Ne postoji dovoljno dokaza za donošenje preporuke o univerzalnom probiru za vitamin D: preporuča se samo kod djece i adolescenata u stanjima povezanim sa smanjenom koštanom masom ili ponavljajućim frakturama uz djelovanje male sile.
• Probir pomoću DXA treba razmotriti kod medicinskih stanja povezanih sa smanjenom koštanom masom te kod djece i adolescenata s klinički značajnim frakturama nakon minimalne traume.
• DXA treba razmotriti kod sportašica u adolescentnoj dobi s amenorejom koja traje duže od 6 mjeseci ili ženskom sportskom trijadom – poremećaj u prehrani, menstrualna disfunkcija i smanjena gustoća koštane mase. Dokazi ne podupiru korištenje oralnih kontraceptiva za povećanje koštane mase u anoreksiji nervozi ili ženskoj sportskoj trijadi.
• Korištenje difosfonata treba ograničiti na djecu s osteogenesis imperfectom i stanja povezana s ponavljajućim frakturama, teškom boli i kompresivnim prijelomom kralješka.