Hrvatski dan liječnika, 26. veljače
26.02.2015.
S obzirom na globalnu krizu, nedostatak zdravstvenih radnika pa tako i liječnika, pitanje planiranja uključuju ne samo brojnost, nego i mogući opseg, vrstu i kvalitetu rada. Pritom treba uzeti u obzir i pitanje teritorijalne raspodjele, opterećenje bolestima u populaciji, funkciji liječnika u odnosu na druge zdravstvene radnike kao i organizacije cjelokupnog zdravstvenog sustava.
U radnom vijeku svaki liječnik trajno se educira, prati nove znanstvene spoznaje i koristi nove medicinske tehnologije. Prilagodljivost i u smislu prihvaćanja novih, organizacijskih, širih reformskih promjena, veća je i moguća kada su liječnici uvjereni da promjene donose više mogućnosti stručnog rada i napredovanja, posvećivanja više vremena bolesniku kako bi rezultat bio više zadovoljstva za bolesnike i liječnike.
I u današnjim analizama, raspravama i razmišljanjima o mogućim poboljšanjima organizacije, planiranja i rada liječnika, neizostavni su podaci o njihovom broju i raspodjeli. Bez obzira na višegodišnji, blago rastući trend broja liječnika prema broju stanovnika (301/100.000), taj je pokazatelj još uvijek ispod prosjeka zemalja članica Europske unije (340/100.000, EU 27). Krajem 2013. godine u zdravstvenom sustavu radilo je na neodređeno i određeno radno vrijeme radno vrijeme 13.731 doktor medicine. Nastavlja se i trend feminizacije liječničke profesije, liječnica je 62%, u odnosu na 1989. godinu kada je udio liječnica po prvi put nadmašio udio muškaraca i bio je 50,2%. Aktualni podaci ukazuju na pozitivan trend ranijeg stjecanja statusa specijalista. Ujedno, s obzirom na udio starijih liječnika, naglašavaju važnost poznavanja i potrebu planiranja i predviđanja potrebnog broja specijalista i prema aktualnoj dobnoj strukturi.
Mario Trošelj, dr. med.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr