1. PharmIT! konferencija – (R)evolucija informacijskih tehnologija u farmaciji
Marija Antonija Prlenda, mag. pharm.
04.06.2016.
U organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva u suradnji s tehničkim partnerom IN2 grupom, 1. lipnja 2016. održana je 1. PharmIT! konferencija koja je imala za cilj educirati zainteresirane o različitim mogućnostima primjene informacijskih tehnologija u farmaceutskoj struci i približiti im najnovije trendove na tom području.
Cilj konferencije
Farmacija i informacijske tehnologije jedne su od najvažnijih i najbrže razvijajućih rana gospodarstva, a kada se spoje daju inovativna rješenja koja olakšavaju život pacijentima te uvelike pomažu ljekarnicima i liječnicima da pruže pacijentima najbolju moguću skrb. Sve veća informatizacija u zdravstvu potaknula je organizatore da naprave prvu konferenciju koja će se time pozabaviti te omogućiti unaprijeđenje znanja farmaceuta o primjeni informacijskih tehnologija u svakodnevnom radu.
Sustavno dobivanje informacija i iskorištavanje saznanja
Program konferencije bio je uistinu bogat i zanimljiv, a jedna od tema o kojoj se raspravljalo bilo je unaprijeđenje zdravstvenih registara i problematika pouzdanosti i značenja sveobuhvatnih podataka koji se vode u registrima. Naime, zdravstveni registri bi trebali biti bolje organizirani i transparenti kako bi svaki zdravstveni djelatnik koji se s pacijentom susreće mogao imati uvid u njegovu povijest bolesti, nalaze, prethodnu terapiju i sve podatke koji su mu nužni kako bi donio pravilnu odluku o liječenju i skrbi za pacijenta što bi dovelo do poboljšanih ishoda liječenja i racionalizacije terapije. Pri tome treba voditi brigu da sustav autorizacija pristupu osobnih podataka pacijenta treba uvažavati pravo pacijenta na privatnost. Bilo je govora i o statusu projekta eZdravstvo, uspješnosti dosad uvedenih eRecepata i eDoznaka te budućim planovima eKartona, eRačuna koji će u realnom vremenu provjeravati ispravnost računa koje zdravstvene ustanove upućuju prema HZZOu i drugim alatima koji će biti dostupni. Razmatrao se i problem ispravnosti tumačenja dostupnih informacija u farmaceutskoj industriji te zdravstvu općenito, kao i načinima korištenja tih informacija za bolje upravljanje poslovanjem i profitabilnošću.
"Pametni" sustavi i aplikacije u službi zdravlja
Predstavljeni su brojni suvremeni „pametni“ sustavi poput pametnih leća koje u stvarnom vremenu prate dijabetički status, funkcionalnih katetera koji prateći pH prepoznaju ukoliko je došlo do razvoja bakterijske infekcije i brojnih drugih. Također, predstavljene su mHealth aplikacije koje prate zdravstveni status pacijenta i pomažu njegovu adherenciju propisanoj terapiji. Raspravljalo se o korisnosti podataka koji se mogu dobiti pomoću takvih aplikacija, ali i o problemu nedostatne ili nepostojeće kontrole kvalitete aplikacija, kao i podataka koji se plasiraju na društvene mreže koje pacijenti učestalo posjećuju, što u konačnici može dovesti i do loših ishoda. Stavljen je naglasak na ulogu ljekarnika kao „trenera digitalnog zdravlja“ koji bi mogao pomoći pacijentima u korištenju takvih aplikacija te uz uvid u podatke koje pacijenti upisuju u aplikaciju, pružiti još kvalitetnije savjetovanje za optimalne rezultate liječenja.
Serijalizacija
Jedna od glavnih tema konferencije bila je serijalizacija lijekova, koju je Hrvatska obavezna provesti do veljače 2019. godine. Radi se o uvođenju sigurnosnih oznaka na lijekove kako bi bilo moguće njihovo praćenje sve od proizvođača preko veledrogerija do ljekarni/bolnica u kojima se lijek izdaje pacijentu. Cilj je serijalizacije spriječiti krivotvorene lijekove i povećati sigurnost za pacijente. S druge strane, serijalizacija predstavlja izazov za IT stručnjake koji moraju osmisliti programsku podršku provjere autentičnosti lijekova, kao i tehnološka rješenja u svim jedinicama u kojima će se lijekovi provjeravati na svom putu od tvornice do pacijenta. No, moraju se pronaći i financijska sredstva kako bi se sve to moglo provesti, a prema tome kako zasad stvari stoje, najveći će dio troškova morati snositi sama industrija te ljekarne kao krajnje mjesto provjere. U diskusiji se postavilo pitanje koliko je velika opasnost od ulaska krivotvorenog lijeka u legalni lanac opskrbe lijekovima, obzirom da je proizvodnja i distribucija lijekova visoko regulirana djelatnost. Sudionici panel rasprave o serijalizaciji nisu imali odgovor na to pitanje.
Zaključak
Konferencija se pokazala vrlo uspješnom s obzirom na odaziv sudionika, a budući da se informacijske tehnologije u farmaciji brzo razvijaju te se njihova daljnja implementacija i napredovanje očekuju u sljedećim godinama, za očekivati je da će održavanje PharmIT! konferencije postati uspješna tradicija koja će omogućavati magistrima farmacije i drugim zainteresiranim stručnjacima konstantno usavršavanje i obogaćivanje znanja koje će rezultirati unaprijeđenjem kvalitete liječenja i života njihovih pacijenata.