Praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika

Cilj projekta je informatizirati svu pruženu zdravstvenu i socijalnu skrb gerontološkim osiguranicima i gerijatrijskim bolesnicima, bez obzira na vlasništvo institucije u kojoj su zbrinuti.

U prikupljanu podataka sudjeluju sve razine zdravstvene zaštite od primarne do tercijarne poglavito opća/obiteljska medicina, gerijatrijska zdravstvena njega, gerontostomatologija, patronažna služba, zdravstvena njega u kući, palijativnogerijatrijska skrb, hitna medicinsku pomoć, bolnički SKZZ, izvanvanbolnički SKZZ, lječilišta, ustanove za dugotrajno liječenje, psihogerijatrijske i palijativnogerijatrijske postelje, socijalni sustav s domovima za starije, izvaninstitucijskom skrbi (gerontološki centri), ustanovama  za psihički oboljele odrasle osobe te centrima  socijalne skrbi i drugim entitetima u skrbi za starije osobe.

Standardizirana dokumentacija

Unificirana i standardizirana dokumentacija preduvjet je za uspostavljanje jednoznačnih komunikacijskih protokola u jedinstveni sustav za praćenje i evaluaciju pružene zdravstvene i socijalne skrbi osobama starije životne dobi.

GeroS osigurava prikupljanje podataka iz navedenih entiteta (izvora) kroz standardiziranu dokumentaciju, kako bi prikupljeni podaci bili što kvalitetniji za provedbu gerontološkojavnozdravstvenih analiza. Unificirana i standardizirana dokumentacija (liječnička, sestrinska, radnoterapeutska, fizioterapeutska,..) preduvjet je za uspostavljanje jednoznačnih komunikacijskih protokola između sustava i entiteta, te između entiteta međusobno u jedinstvenom sustava za praćenje i evaluaciju pružene zdravstvene i socijalne skrbi osobama starije životne dobi.

Cjelokupnom informatizacijom procesa koji su uključeni u skrb za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike smanjilo bi se vrijeme nepotrebnog administriranja što se posebno odnosi na unos podataka, potraživanje dokumentacije i ostalih informacija iz različitih izvora, čime bi se ubrzao proces pružanja zaštite zdravlja za osobe starije dobi zahvaljujući dostupnosti informacija u realnom vremenu.  

Usmjereno djelovanje GeroS sustava

1.    Analize i evaluacije podataka dobivenih iz procesa pružanja zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe.
2.    Racionalizacije u procesu pružanja zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe.
3.    Unaprjeđenja kvalitete zaštite zdravlja za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike.

GeroS podržava izuzetno zahtjevan izvještajni sustav koji osigurava pokazatelje u realnom vremenu. Izvještajni sustav, na nacionalnoj razini će koristiti nadležna Ministarstva i Referentni Centar za zaštitu zdravlja starijih osoba Ministarstva zdravlja RH „Dr.Andrija Štampar“, dok su na regionalnim razinama GeroS-om podržani izvještajni mehanizmi potrebni za funkcioniranje ustanova kao što su domovi za starije, bolnice, ustanove za zdravstvenu njegu i dr. 

Razlozi uspostave GeroS sustava

Razlozi uspostave GeroS- a, sustava u svrsi racionalizacije rastuće gerijatrijske potrošnje i unaprjeđenja zdravstvene zaštite i usluga socijalne skrbi za starije osobe:

1. Redovita revizija liste lijekova koje gerontološki osiguranik i gerijatrijski bolesnik koristi i sugestija za potreban preventivni ili sistematski pregled.
2. Prevencija nepotrebnih hospitalizacija starijih osoba zbog pothranjenosti.
3. Uspostavljanje gerontoloških prehrambenih normativa.
4. Nedupliciranje i diferencijacija zdravstvenih postupaka u zaštiti zdravlja starijih osoba.
5. Dostupnost informacija za gerontološke osiguranike i gerijatrijske bolesnike (npr. prijava u dom za starije, korištenje gerontološkog centra, posudionice pomagala, ostvarivanje fizikalne terapije i sl.).
6. Olakšana komunikacija između korisnika sustava (medicinsko osoblje, socijalni radnici, itd…)
7. Otvaranje posudionica gerontotehnoloških pomagala.
8. Izrada fokusiranih gerontološkojavnozdravstvenih programa.
9. Evaluacija rada djelatnika zdravstvenog i socijalnog sustava u zaštiti zdravlja starijih osoba.
10. Određivanje kategorizacije individualnog gerijatrijskog bolesnika i gerontološkog osiguranika uz primjenu postupaka i aktivnosti te normi gerijatrijske zdravstvene njege po modelu Roper Juchli/V.Fiechter – M.Meier, u integraciji sestrinske dokumentacije gerijatrijske zdravstvene njege.
11. Planiranje potrebnog stručnog kadra educiranog iz područja gerontologije i gerijatrije.
12. Korekcija i unaprjeđenje postojećih standarda iz zdravstvenog i socijalnog sustava u skrbi za osobe starije dobi (65+).
13. Detekcija problema i uključivanje ostalih stručnjaka u sustav zaštite zdravlja starijih osoba.
14.  Planiranje smjernica u zdravstvenom turizmu starijih osoba na osnovu utvrđenih, praćenih i evaluiranih zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih turista kako iz Hrvatske tako i iz Europe.
15. Objektivizacija zdravstvenog stanja i funkcionalne sposobnosti u palijativno-gerijatrijskoj skrbi.

Izradi projektne dokumentacije prethodila je snimka trenutnog stanja, koja je uključivala 41 radionicu s predstavnicima stručnjaka u zaštiti zdravlja starijih osoba. Tijekom radionica su potvrđeni trenutni procesi unutar zdravstvenog i socijalnog sustava u skrbi za osobe starije dobi (65+) te definirani prijedlozi unaprjeđenja zaštite zdravlja za starije osobe.

Zaključak

Povezanost s nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH, omogućuje i racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unaprjeđenje zaštite zdravlja starijih osoba.

Provedba gerontološkojavnozdravstvenih analiza na osnovi indikatora, upućuje na nužnost informatizacije uz utvrđivanje, praćenje, analizu i evaluaciju fokusiranih gerontološkojavnozdravstvenih pokazatelja što je značajno za planiranje primjerene i djelotvorne zaštite zdravlja starijih osoba.

Prema europskoj i hrvatskoj gerontološkoj doktrini neophodno je implementirati funkcionalni proces integracije i povezivanja svih sudionika i razina (primarna, sekundarna, tercijarna) u zdravstvenoj zaštiti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika.

Time GeroS kao sustav za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, neodvojivo povezan s nacionalnim zdravstvenim sustavom CEZIH, omogućuje i racionalizaciju rastuće gerijatrijske zdravstvene potrošnje i unaprjeđenje zaštite zdravlja starijih osoba.

Dr .sc. Nada Tomasović Mrčela, dr. med.

Voditeljica Odsjeka za Geroprofilaksu i promociju aktivnog zdravog starenja

Centra za zdravstvenu gerontologiju

Referentni centar Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba