Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing.
23.02.2021.
Vitamin D je esencijalan vitamin iz skupine vitamina topivih u mastima. Često se naziva i sunčanim vitaminom, a steroidna struktura i specifična obilježja čine ga više hormonom nego vitaminom. Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam mogu unositi isključivo prehranom ili dodacima prehrani, vitamin D se može sintetizirati u organizmu, točnije u koži, iz oblika endogenog kolesterola (7-dehidrokolesterola), a pod utjecajem UVB zračenja.
Osnovna i najbolje istražena uloga vitamina D je njegova funkcija u metabolizmu kostiju te regulaciji homeostaze kalcija i fosfora. Najinteresantniji izvanskeletni učinci vitamina D odnose se na funkcije imunosnog, endokrinog, kardiovaskularnog i neurološkog sustava. Također, nedostatak vitamina D povezuje se s većom pojavnosti dijabetesa tipa 2, prati se kod osoba s povišenim krvnim tlakom i kod različitih bolesti probavnog sustava uključujući celijakiju, upalne bolesti crijeva te bolesti jetre. Ipak, tijekom posljednje godine, najviše intrigira uloga vitamina D u obrani od respiratornih virusnih infekcija i potencijalno zaštitno djelovanje na COVID-19.
U nastavku slijedi jednostavan algoritam i vodič kroz doziranje vitamina D u svrhu prevencije nedostatka, u bolesnika s hipovitaminozom D te pregled prosječnih raspona dnevnih doza vitamina D u odabranim indikacijama.
Tablica 1. Doziranje vitamina D u svrhu prevencije i terapije hipovitaminoze D
Preventivna primjena |
Terapijska primjena |
||
Dojenčad ≤ 1 godine3 |
400 IJ |
Dojenčad i mala djeca |
2.000 IJ dnevno tijekom 6 tjedana kako bi se postigla koncentracija u krvi >50 nmol/L i potom doza održavanja 400 – 1000 IJ |
Djeca 1 – 18 godina3 |
600 IJ |
Djeca i adolescenti |
2.500 – 3.000 dnevno tijekom 6 tjedana kako bi se postigla koncentracija u krvi >50 ili 75 nmol/L i potom doza održavanja 600 – 1000 IJ |
Trudnice i dojilje3 |
600 IJ |
1.500 – 2.000 IJ |
|
Odrasle osobe1 |
|||
Bez čimbenika rizika* |
600 IJ |
6.000 IJ dnevno tijekom 8 tjedana i potom doza održavanja 1.500 – 2.000 IJ |
|
S čimbenicima rizika* |
1.500 – 2.000 I |
||
Osobe starije dobi (> 70 god) |
800 IJ |
Tablica 2. Algoritam doziranja i praćenja u različitim indikacijama
Indikacija |
Shema doziranja |
Napomena |
Pretilost1 |
2-3 puta veća doza u odnosu na preporučenu za određenu dob |
Vitamin D se sekvestrira u masnom tkivu te se u krvi pretilih osoba često mjere niske vrijednosti vitamina D. |
Osteoporoza1, 4 |
800 – 2.000 IJ dnevno |
Češće se primjenjuju maksimalne doze vitamina D u prva tri mjeseca, a poslije se daju doze održavanja koje obično iznose 800 – 1600 IJ dnevno. Poželjno je koristiti vitamin D u kombinaciji s kalcijem, magnezijem i vitaminom K. |
Sarkopenija (gubitak mišićne mase i snage)5 |
800 – 1.000 IJ dnevno |
Preporuka se odnosi i na primarnu sarkopeniju (povezanu sa starijom dobi) te na sekundarnu sarkopeniju (povezanu s bolestima). Sekundarna sarkopenija zahtijeva i prikladno liječenje osnovne bolesti.6 |
Autoimune bolesti |
||
Hashimotov tireoiditis7 |
2.000 – 4.000 IJ dnevno tijekom 6 mjeseci |
Poželjno u kombinaciji sa selenom (100 mcg) |
Multipla skleroza8 |
U kliničkim studijama prikazani različiti pristupi: niske dnevne doze (500 – 1.000 IJ) ili umjerene dnevne doze (2.000–5.000 IJ) ili visoke dnevne doze (5.000 – 10.000 IJ) |
Preporučena doza prema domaćoj kliničkoj praksi i smjernicama je 3.000 IJ1 |
Upalne bolesti crijeva1 |
1.000 – 10.000 IJ dnevno |
|
Celijakija9 |
U bolesnika s koncentracijom u krvi <50 nmol/L: 7.000 IJ kroz 8 tjedana te doza održavanja 1.000 IJ, a kod uredne koncentracije u krvi 1.000 IJ |
|
Upalne reumatske bolesti (reumatoidni artritis (RA), sistemski eritemski lupus (SLE), sistemska skleroza (SSc))1 |
800 - 2.000 IJ dnevno |
|
Dijabetes tip 110 |
400 IJ – 6.000 IJ dnevno (doziranje prilagoditi koncentraciji 25-OH u krvi) |
|
Infektivne bolesti |
||
Virusne respiratorne bolesti (gripa, prehlada)11 |
Prevencija i suportivna terapija akutnih respiratornih infekcija: 800 IJ – 4.000 IJ dnevno.
|
Najviše koristi od suplementacije imaju osobe s nedostatkom vitamina D. Za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti, poželjno je postići koncentraciju vitamina D u krvi između 75 i 125 nmol/L. |
Covid-1912,13,14 |
Za oboljele od Covid-19: 7.000 – 10.000 IJ dnevno ako je koncentracija u krvi <50 nmol/L ili 3.500 IJ dnevno ako je koncentracija u krvi između 50 i 75 nmol/L |
Preventivna primjena u vrijeme pandemije za opću populaciju; nacionalne smjernice navode preporučenu dozu od 800 IJ ili više dnevno. |
Kronične nezarazne bolesti |
||
Onkološki bolesnici1 |
2.000 – 4.000 IJ dnevno Uputno je pratiti koncentraciju u krvi u onkoloških bolesnika i osoba u riziku od razvoja malignih bolesti te korigirati nedostatak sukladno smjernicama. |
Bolesnicima na terapiji koja negativno utječe na koštano zdravlje (ovarijska supresija/ablacija, aromatazni inhibitori, androgena deprivacijska terapija) preporučuje se dnevna doza 1.000 – 2.000 IJ vitamina D dnevno. |
Bolesnici s kardiovaskularnim bolestima (hipertenzija, dislipidemija, metabolički sindrom)15 |
400 – 4.000 IJ dnevno |
Poželjno je ciljati postizanje koncentracije 25-OH vitamina D u krvi > 60 nmol/L. |
Dijabetes tip 216 |
2.000 – 7.000 IJ dnevno |
Više doze koriste se kroz ograničeno vremensko razdoblje i poželjno je prilagoditi dozu prema tjelesnoj masi (prisustvo pretilosti) te koncentraciji vitamina D u krvi. |
Psihijatrijske bolesti |
||
Depresija17 |
800 – 8.000 IJ dnevno |
Minimalna učinkovita doza prema temeljem sustavne analize provedenih kliničkih studija je ≥800 IJ. |
*Čimbenici rizika
U Tablici 2. prikazane su prosječne doze korištene u kliničkim istraživanjima za određene indikacije koje mogu poslužiti kao orijentir prilikom donošenja odluke o doziranju kod pojedinih bolesnika. Međutim, optimalni pristup doziranju treba biti laboratorijsko određivanje koncentracije vitamina D u krvi i postupanje sukladno nalazima. Primjena visokih doza koje prelaze gornju granicu od 4.000 IJ dnevno mora biti limitirana na određeno vremensko razdoblje uz periodično praćenje laboratorijskih parametara.