Nefarmakološke intervencije mogu biti od koristi u ublažavanju bihevioralnih poremećaja koji se često javljaju tijekom progresije demencije, a kombinacija nefarmakoloških tehnika i lijekova u pravilu je djelotvornija od primjene samih psihofarmaka. Borba protiv stigme demencije pomaže da se društvo u cjelini senzibilizira i bolje razumije komunikacijske teškoće osoba oboljelih od neke vrste demencije.

Demencija je sindrom koji se može javiti uslijed brojnih različitih bolesti i poremećaja mozga, kojima je zajedničko slabljenje, odnosno gubitak funkcije mozga, a koji je najčešće progresivan i često težak. Postoji više od 100 različitih tipova demencije. No, svi se slažu da Alzheimerova bolest predstavlja najčešći uzrok demencije, a slijede vaskularna demencija, Lewy body demencija, fronto-temporalna i druge. (1-4)

Alzheimerova bolest (AB) je kronična, progresivna degenerativna bolest središnjega živčanog sustava koja ozbiljno zadire u sve segmente bolesnikova funkcioniranja. Obiteljsko, socijalno i profesionalno djelovanje tijekom vremena bivaju signifikantno narušeni. (5,6)

Utjecaj demencije na komunikaciju

U težim fazama bolesti oboljeli od demencije mogu postati gotovo nekomunikativni i inkontinentni u fizičkom smislu, ali i u emocionalnom.

Oboljeli od demencije poglavito imaju poteškoća s kratkotrajnom memorijom, konstantno zaboravljaju ono što su upravo kazali ili učinili, a usporedo s tim još dugo vremena relativno dobro pamte događaje koji su se desili prije više godina ili desetljeća. Osobe oboljele od demencije vremenom gube osjećaj za prostornu i vremensku orijentaciju, javljaju se sve veći i veći problemi u pronalaženju adekvatnih riječi, postaje im sve teže i teže usvajati nove sadržaje, što znači učiti i/ili raditi nešto novo izvan usvojenih stereotipa. (7,8)
Kako vrijeme prolazi, tj. kako bolest napreduje, osobe s demencijom trebaju pomoć drugih osoba u obavljanju tzv. svakodnevnih dnevnih aktivnosti, kao što su održavanje osobne higijene, odijevanje, hranjenje. (9,10) U težim fazama bolesti oboljeli od demencije mogu postati gotovo nekomunikativni i inkontinentni u fizičkom smislu (11), ali i u emocionalnom. (12,13) Ponekad, no ne tako rijetko, te osobe mogu pokazivati ozbiljne poremećaje ponašanja. Većina osoba s demencijom na kraju treba 24-satnu skrb, što dakako iscrpljuje neprofesionalne njegovatelje i prelazi njihove stručne i fizičke kapacitete. (14,15)

Kako unaprijediti komunikaciju s oboljelim od demencije?

Kako demencija napreduje komunikacija postaje sve teža. Osobe s demencijom imaju poteškoća i u osobnom izražavanju, ali i u razumijevanju onoga što im se govori. Problemi u komunikaciji frustriraju kako oboljele tako i njegovatelje.16,17 Koristeći neke (jednostavne) nefarmakološke intervencije moguće je komunikaciju s osobom oboljelom od demencije znatno poboljšati i dugo održavati usprkos progresiji demencije.

U tablici 1. navedeni su brojni praktični savjeti koji mogu biti od koristi u poboljšanju komunikacije. (7,8,14)

Poremećaj i ponašanja u oboljelih od demencije

Kako demencija napreduje, mogu se u oboljelih javljati i neprimjerena ponašanja, verbalna pa i fizička agresivnost, nesuradljivost. Prije no što se posegne za farmakološkim tretmanom, potrebno je primijeniti nefarmakološke intervencije, a iste treba nastaviti i uz eventualnu primjenu farmaka. Najbolje je individualno procijeniti što je konkretnom bolesniku prihvatljivo činiti, a to je često vezano uz njegovo prijašnje premorbidno funkcioniranje. Kao jedna od mogućnosti u nefarmakološkom pristupu kupiranja bihevioralnih poremećaja u oboljelih od demencije ističe se art-terapija. Mnogi oboljeli profitirat će od takve vrste okupacijske terapije, a kroz to i njihovi bližnji. Na slici 1 prikazani su crteži koje je oboljeli od AB načinio tijekom rehabilitacije. Aktivnost je bila učinkovita u smirivanju poremećaja ponašanja, a povećala je i kvalitetu života oboljelog, njegove obitelji, uključujući i njegovatelja. (18)

Borba protiv stigme demencije može pomoći u komunikaciji

Kada će demencija biti bolje prihvaćena kao česta bolest treće životne dobi, više (mladih) ljudi bolje će razumjeti taj segment populacije i društvo će se bolje moći sporazumjeti s tim bolesnicima. Osobe s demencijom dugo boluju, radi se o bolesti koja traje prosječno 10-ak godina.

Demenciju, kao i mnoge druge teške (neizlječive) kronične bolesti, prati i velika stigma. (19,20)  Zdrave osobe, prvenstveno iz straha da se i same ne razbole, negiraju postojanje demencije jer im je tako lakše. No bez borbe protiv stigme i bez sagledavanja demencije kao rastućeg javno-zdravstvenog prioritetnog problema današnjice nema niti bolje komunikacije s oboljelim od demencije. (21)
Kada će demencija biti bolje prihvaćena kao česta bolest treće životne dobi, više (mladih) ljudi bolje će razumjeti taj segment populacije i društvo će se bolje moći sporazumjeti s tim bolesnicima. Osobe s demencijom dugo boluju, radi se o bolesti koja traje prosječno 10-ak godina.

Tijekom tog vremena njihove sposobnosti komunikacije postupno slabe, no tek potkraj bolesti oboljeli prestaju u potpunosti komunicirati. Sve vrijeme prije moguća je (ograničena) komunikacija ako za to postoji spremnost i razumijevanje problematike. (22) U tu svrhu Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB) (23-25) kontinuirano radi na edukaciji opće populacije, organizira kongrese o AB,26-29 te provodi antistigma program kroz razne vidove aktivnosti, poglavito kroz umjetnost. (20,30)

Zaključak

Komunikacija s osobama oboljelim od demencije vremenom postaje otežana, a na kraju se može i gotovo izgubiti. Već od rane faze bolesti potrebno je raditi na poboljšanju komunikacije. Koristeći se određenim tehnikama, njegovatelji mogu poboljšati komunikaciju s oboljelim osobama i zadržati je na toj razini dulje vrijeme. Nefarmakološke intervencije mogu biti od koristi u ublažavanju bihevioralnih poremećaja koji se često javljaju tijekom progresije demencije, a kombinacija nefarmakoloških tehnika i lijekova u pravilu je djelotvornija od primjene psihofarmaka. Borba protiv stigme demencije pomaže da se društvo u cjelini senzibilizira i bolje razumije komunikacijske teškoće osoba oboljelih od demencije.

Literatura

1. Blazer DG, Steffens DC, Busse EW. Essentials of Geriatric Psychiatry. Washington, DC: American Psychiatric Publishing, Inc., 2007.
2. Weiner MF, Lipton AM. The American Psychiatric Publishing Textbook of Alzheimer Disease and Other Dementias. Washington, DC: American Psychiatric Publishing, Inc., 2009.
3. Blazer DG, Steffens DC. The American Psychiatric Publishing Textbook of Geriatric Psychiatry. 4th ed. Washington, DC: American Psychiatric Publishing, Inc., 2009.
4. Sheehan B, Karim S, Burns A. Old Age Psychiatry.Oxford: Oxford University Press, 2009.
5. Whalley L, Breitner JCS . Fast facts: Dementia. 2nd ed. Oxford: Health Press Limited, 2009.
6. Grossberg GT , Kamat SM . Alzheimer's: The Latest Assessment and Treatment Strategies. Sudbury: Jones and Bartlett Publishers, 2010.
7. Cayton H, Graham N, Warner J. Alzheimer's and other Dementias - Answers at your fingertips. 3rd ed. London: Class Publishing, 2008.
8. Bell V, Troxel D. The Best Friends Approach to Alzheimer's Care, drugo revidirano izdanje. Baltimore: Health Professions Press, 2006.
9. Mace NL, Rabins PV. The 36-Hour Day. A Family Guide to Caring for People with Alzheimer Disease, Other Dementias, and Memory Loss in Later Life. 4th
ed. New York: Wellness Central, 1999.
10. Waite J, Harwood RH, Morton IR, Connelly DJ . Dementia Care: A Practical Manual. Oxford: Oxford University Press, 2009.
11. Gauthier S, Ballard C. Management of Dementia. 2nd ed. New York: Informa Healthcare, 2009.
12. Mimica N, Presečki P, Mimica Ne. Involuntary emotional expression disorder in dementia. Neurol Croat 2006;55(Suppl 4):47-8.
13. Presečki P, Mimica N. Involuntary emotional expression disorder - new/old disease in psychiatry and neurology. Psychiatr Danub 2007;19(3):184-8.
14. Bonner C. Reducing Stress-related Behaviours in People with Dementia: Care-based Therapy. 2nd ed. London: Jessica Kingsley Publishers, 2006.
15. Bell V, Troxel D, Cox T, Hamon R. The Best Friends book of Alzheimer's Activities, Volume One. 3rd ed. Baltimore: Health Professions Press, 2007.
16. Taylor R. Alzheimer's from the Inside Out. 3rd ed. Baltimore: Health Professions Press, 2008.
17. Wong CK . Even When She Forgot My Name: Love, Life and My Mother's Alzheimer's. Singapore: Epigram, 2009.
18. Mimica N, Glamuzina K, Vucic K, Gatin M, Dajcic M, Dajcic T, Simic G, Mladinov M, Trescec-Ivicic M, Novy-Radonic E. Art therapy for people with dementia - case report. In: Tsolaki M, ur. 25th International Conference of Alzheimer‘s Disease International, Thessaloniki, Greece, March 10-13, 2010. Pianoro: Medimond International Proceedings, 2010:95-9.
19. Mimica N, Šimić G, Grbić K, Novy-Radonić E, Ivanković V, Dačić M, Pecotić Z, Vidas Kaćanski A. Raising awareness of Alzheimer‘s dementia. 37th Professor
Janez Plečnik Memorial Meeting: Recent Progres in Dementia Research. Clin Neuropathol 2006;25(6): 303-4.
20. Mimica N, Dajčić V, Dajčić T, Dajčić M, Šimić G, Trešćec-Ivičić M, Hermanović A. Alzheimer Disease Societies Croatia - raising awareness and fighting stigma through arts. 5th Croatian Congress on Alzheimer's Disease. Neurol Croat 2010;59(Suppl 2):146-7.
21. Mimica N, Dajčić M. Alzheimerova bolest. U: Šostar Z, Fortuna V, ur. Vodič za starije građane grada Zagreba. Zagreb: Grad Zagreb - Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje, 2009: 179-80.
22. Mimica N, Dajčić M. 21.09.2010. Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Zdravlje Info 2010;1(2):22-3.
23. Mimica N, Dajčić M, Ivanković V, Pecotić Z, Šimić G, Vidas A. Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest. Lijec Vjesn 2006;128(Suppl 1):170-1.
24. Mimica N, Dajčić M, Šimić G, Treščec-Ivičić M, Novy-Radonić E, Dajčić T. Alzheimer disease societies Croatia - established 1999. Neurol Croat 2010; 59(Suppl 2):75-6.
25. www.alzheimer.hr
26. Mimica N. 3. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem, Brijuni, 7.-10. rujna 2006. mef.hr 2006;25(1-2):45-6.
27. Laklija M, Milić Babić M. 4. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem, otok Sv. Andrije kod Rovinja, 8.-11. listopada 2008. Ljetopis socijalnog rada 2009;16(1)165-8.
28. Mimica N. Peti hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem. Zdrav život 2010;90:56-7.
29. Mück-Šeler D, Pivac N. V. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem. Medix 2010;16(89/90):44-6.
30. Kalanj-Bognar S, Mimica N. Eduard Pavlović: Aloisu Alzheimeru u čast. mef.hr 2006;25(1-2):60.