Svatko od nas posjeduje barem jedan par sunčanih naočala, no rijetko kada na igralištu, ulici ili plaži možemo vidjeti dijete koje nosi sunčane naočale. Smeta li djeci svjetlo manje nego odraslima? Žale li se djeca na svjetlo koja im u raznim situacijama smeta? I da i ne. Kada i kupujemo naočale za djecu, najčešće mislimo da će fascinacija naočalama brzo proći pa ni ne treba pridavati veliku pažnju njihovom odabiru i kvaliteti. Takav je stav potpuno pogrešan, jer je upravo djeci bitno dati stakla s potpunom zaštitom od UV zračenja, okvire koji su prilagođeni dječjoj glavi i prijanjaju potpuno uz lice, pa time onemogućavaju upad perifernih zraka svjetlosti.
Dječje oči su vrlo osjetljive na svjetlost i propuštanje svjetlosti. Za to postoji nekoliko razloga. Kao prvo, djeca imaju šire zjenice pa kroz njih na mrežnicu zrake svjetlosti prodiru u većoj mjeri, a s njima i štetno UV zračenje koje oštećuje retinu. Isto tako, tkivo mrežnice je u djece manje pigmentirano i stoga podložnije oštećenju UV zrakama. Šteta nanesena ovim zračenjem je kumulativna, a kako leća u dječjem oku ne filtrira ultraljubičaste zrake prije 10. ili 12. godine života, 75% štetnih zraka dopire do mrežnice prije početka puberteta. Imajući u vidu ove činjenice, kao i podatak da je najopasnija posljedica štetnog zračenja razvoj melanoma mrežnice koji je u velikom porastu zadnjih desetak godina, postavlja se pitanje zašto djeca NE nose sunčane naočale.
Što se događa kada nemamo sunčane naočale?
Reagiramo voljnim stiskanjem vjeđa i refleksnim skupljanjem zjenica, a ako su nam pri ruci stavimo i kapu ili šešir i time se adekvatno, premda neugodno, zaštitimo. Svjetlo nam i dalje smeta. Kada stavimo tamne naočale s odgovarajućom zaštitom od sunca (UV filtri) ne moramo stiskati oči, zjenica je proširena (midrijaza) ovisno o zatamnjenju stakala pa gledamo uz manje muke i nelagode. Oči su zaštićene. No što se događa kad nosimo naočale koje imaju tamna stakla koja propuštaju UV zračenje (bez UV zaštite)? Pod tamnim staklom nastupa midijaza, zjenica se proširi, svjetlo nam ne smeta, no štetne ultraljubičaste zrake neometano dolaze do oka i oštećuju vjeđe, spojnicu, leću i mrežnicu. Manje je opasno ne nositi naočale (tada se oko samo brani od jakog svjetla miozom i žmirenjem) nego nositi tamna stakla bez odgovarajuće UV zaštite.
Oštećenja UV zračenjem
Oštećenja UV zračenjem popularno nazivamo oftalmohelioze (grčki ophthalmos znači oko i helios sunce). Oštećenja započinju već na razini vjeđa. Mogu nastati opekline, bore, dermatohalaza, ali nakon duljeg izlaganja suncu i kožni karcinomi i melanom. Nadalje, nastaju promjene na spojnici i rožnici - pingvekula, pterigij, keratitis. Na leći UV zračenje može pospješiti razvoj mrene. Pretpostavlja se da je katarakta s karakterističnom lokalizacijom zamućenja u donjem medijalnom dijelu leće uzrokovana upravo povećanim izlaganjem suncu. Djelovanje UV zračenja na srednju očnu ovojnicu (žilnicu) može dovesti do razvoja melanoma i upale, a na mrežnici izazivaju oštećenja kao što su solarna makulopatija, makularna degeneracija i naposljetku melanom sa specifičnom lokalizacijom na donjim i nazalnim polovima retine. Ova oštećenja neće biti vidljiva na dječjem oku niti će se dijete žaliti na smetnje, osim na jaku svjetlost. No ne smijemo zaboraviti da je djelovanje UV zračenja kumulativno, pa je potrebno čim ranije osigurati zaštitu samog oka i periokularnog područja.
Globalne atmosferske promjene koje su uzrokovale smanjenje ozonskog sloja u stratosferi dovele su do pojačanih razina ultraljubičastog zračenja na zemlji. To posljedično djeluje na ljudsko zdravlje, a dugotrajni kumulirajući učinci UV zračenja daju nam razloga za zabrinutost. Djelovanje UV zraka na oko najčešće se povezuje s kataraktom i retinalnom degeneracijom. Patofiziologija ovih promjena nije do kraja istražena, ali pretpostavlja se da UV zrake induciraju stvaranje slobodnih radikala koji mogu uzrokovati modifikaciju proteina i peroksidaciju lipida koji su odgovorni za promjene u kliničkoj slici. U trenutku kada se oštećenja dijagnosticiraju bolest je već nastupila i izlječenje nije uvijek lako i moguće. Stoga valja djelovati preventivno, kako ove promjene ne bi niti nastale, pa se preporuča nekoliko jednostavnih načina adekvatne zaštite oka od UV zračenja. Potrebno je izbjegavati dugotrajno izlaganje sunčevoj svjetlosti (naročito ljeti između 10 i 18 sati, ali i na snijegu i vodenim površinama koje dodatno reflektiraju zračenje). Ukoliko to nije moguće, treba se zaštititi adekvatnim sjenilima (šeširi sa širokim obodom i šilt-kape) i nošenjem naočala s tamnim staklima ili mekih kontaktnih leća koje imaju odgovarajuću UV zaštitu. Studije pokazuju da 90% odrasle populacije zna da sunce može oštetiti njihovu kožu, no samo 10% njih svjesno je da ono može oštetiti i njihove oči - i to ne samo tijekom sunčanih dana.
Stoga moramo upamtiti da:
• UV zračenje dovodi do dugotrajnog oštećenja struktura oka, naročito u djece (kumulativni efekt). Ukoliko sada počnemo štititi oči naše djece smanjujemo mogućnost nastanka potencijalno opasnih stanja kasnije u njihovom životu
• WHO procjenjuje da se 80% zračenja UV zrakama događa prije 18 godine
• odrasli većinom nose sunčane naočale, ali djeca su ta koja provode mnogo više vremena na otvorenom u igri i sportu, a sunčane naočale nose rijetko ili nikad
Literatura
1. Ellis, R. How making your child wear sunglasses could save their sight. Eye Care Trust Organization UK. Daily Mail (2010-06-01).
2. Sakamoto Y, Sasaki K, Kojima M, et al. The effects of protective eyewear on hair and crystalline lens transparency. Dev Ophthalmol. 2002;35:93-103.
3. Williams M, Caputi P, Jones SC, Iverson D. Sun Protecting and Sun Exposing Behaviors: Testing Their Relationship Simultaneously with Indicators of Ultraviolet Exposure among Adolescents. Photochem Photobiol. 2011;10:1751-1097.
4. Chandler H. Ultraviolet Absorption by Contact Lenses and the Significance on the Ocular Anterior Segment. Eye Contact Lens. 2011 Jun 3.
5. Roberts JE. Ultraviolet Radiation as a Risk Factor for Cataract and Macular Degeneration. Eye Contact Lens. 2011 May 23.
6. Schmidt-Pokrzywniak A, Jöckel KH, Bornfeld N, et al. Positive interaction between light iris color and ultraviolet radiation in relation to the risk of uveal melanoma: a case-control study. Ophthalmology. 2009;116(2):340-8.
7. Yen YL, Lin HL, Lin HJ, et al. Photokeratoconjunctivitis caused by different light sources. Am J Emerg Med. 2004;22(7):511-5.