Barbara Dawidowsky, dr.med, specijalist oftalmolog
11.08.2011.
Alergija je pretjerana reakcija imunološkog sustava nekog organizma na alergene koje tijelo prepoznaje kao prijetnju ili ih smatra nepoželjnima. Procjenjuje se da pogađa oko 20% populacije, od kojih najmanje 20% boluje od očnih alergija. Alergijske bolesti utječu na kvalitetu svakodnevnog života, utječu na učenje i koncentraciju djece školske dobi ali i na rad odrasle populacije.
Alergijske bolesti su stanja u koja su uključeni mehanizmi posredovani antitijelima i/ili T-limfocitima, dakle pretjerana reakcija imunološkog sustava organizma na strane tvari - alergene ili netolerancija bezopasnih ambijentalnih čimbenika koje tijelo prepoznaje kao prijetnju - kao npr. aromatski ugljikovodici.
Očnu alergiju mogu izazvati trajni i sezonski alergeni. U trajne alergene ubrajamo grinje (Dermatophagoides farinea), kućne plijesni (Aspergillus spp), perje, žohare, životinjsku dlaku (psi i mačke), neke lijekove i kozmetičke proizvode. Sezonski alergeni su najčešće pelud drveća (cvjetanje u rano proljeće), pelud trava (svibanj) i pelud korova od kojih je ambrozija najraširenija (kolovoz).
1. senzibilizacija - proces senzibilizacije uključuje aktivaciju mastocita izazvanu interakcijom alergena i IgE na površini mastocita.
2. reakcija u ranoj fazi - degranulacija mastocita i otpuštanje prethodno stvorenih medijatora i kemotaktičnih faktora (histamin, citokini...).
3. reakcija kasne faze - uporna aktivacija mastocita i djelovanje ranije nastalih medijatora i kemotaktičnih faktora koji potiču uključivanje dodatnih upalnih stanica (leukotrieni, prostaglandini..) i time produljuju upalu.
Znakovi očne alergije variraju od vrlo blagih do dramatičnih, ovisno o kojem se tipu alergijske upale radi. Klinička slika bolesnika i, još važnije, anamneza, često su dovoljne za postavljanje točne dijagnoze čak i bez daljnjih dijagnostičkih testova i alergološkog testiranja. Treba isključiti ili dokazati povezanost s izloženosti alergenima, odrediti vrijeme koje je potrebno da organizam reagira, ali i opetovanost simptoma koji upućuju na ponovljeno izlaganje alergenu. Važno je utvrditi i postojanje sistemskih znakova alergijske reakcije što uvelike utječe na oblik terapije koje ćemo propisati pacijentu.
Svrbež, suzenje, učestalo treptanje, crvenilo spojnice bulbusa (naročito tarzalne spojnice), osjećaj pijeska u očima i svjetloplahost (fotofobija) trajni su i općeprisutni znakovi u većine alergijskih upala oka. Prisutni mogu biti i edem konjunktive (kemoza), edem kože kapaka, a ponekad i crvenilo kože periokularnog područja (dermatitis).
Sezonski alergijski konjunktivitis (SAC) - 90 %
Alergijski
konjunktivitis je obostrani, samoograničavajući upalni proces koji
nastaje u času kada se alergeni vežu na IgE receptore na površini
mastocita senzibilizirane osobe. Ta reakcija najčešće nastaje zbog
djelovanja sezonskih alergena kao što su pelud drveća, trava i korova.
Reakcija rane faze - otpuštanje histamina nakon degranulacije mastocita -
odgovorna je za znakove i simptome alergijskog konjunktivitisa, a to
su: svrbež, crvenilo, kemoza, suzenje, hipertrofija papila tarzalne
spojnice i edem vjeđa.
Trajni alergijski konjunktivitis (PAC-perennial allergic conjunctivitis) - 5%
Trajni
alergijski konjunktivitis je u simptomima i nastanku sličan sezonskom
alergijskom konjunktivitisu, ali se uglavnom manifestira lakšim
smetnjama koje traju stalno. Simptomi su prisutni cijelu godinu iako
mogu varirati od sezone do sezone. Posrednici upale su IgE i mastociti,
a klinički znakovi kao i u SAC-u su: hiperemija spojnice, kemoza,
vodenasti iscjedak i edem vjeđa, uz uvijek prisutan svrbež.
Vernalni konjunktivitis (VKC) - 1%
Vernalni
keratokonjunktivitis je obostrana alergijska upala oka koja pretežno
pogađa mlađe muškarce i djecu. Tijekom proljeća pacijenti s VKC imaju
naglašene simptome koji uzrokuju velike smetnje (suzenje, svrbež,
osjećaj stranog tijela u očima, svjetloplahost i sluzavi iscjedak).
Pregledom na mikroskopu možemo uočiti površinski keratitis rožnice,
erozije, pa čak i ulkus rožnice. Palpebralni oblik karakteriziraju
izrazito hipertrofične papile na tarzalnoj spojnici koje doslovce
«stružu» po površini epitela i time uzrokuju jake smetnje. Limbalni
oblik vernalnog keratokonjunktivitisa karakteriziraju infiltrati na
limbusu rožnice (tzv. Trantasove točke).
Atopijski keratokonjuntivitis - 1%
Atopijski
keratokonjunktivitis je kronična alergijska obostrana upala prednjeg
segmenta oka koja je vezana uz atopijski dermatitis i druge sistemske
alergijske poremećaje. Najčešće zahvaća muškarce mlađe dobi te ga
karakterizira kronični svrbež, suzenje, svjetloplahost, papilarna
hipertrofija, hiperemija spojnice, kemoza i edem vjeđa. Za nastanak
simptoma kod atopijskog keratokonjunktivitisa u pravilu su odgovorni
T-limfociti i eozinofili. Kronični keratokonjunktivitis može dovesti do
raznih komplikacija prednjeg segmenta oka kao što su neovaskularizacije
rožnice, panus te stvaranje ožiljaka na rožnici. Kronična upala vjeđa
dovodi i do disfunkcije Meibomovih žlijezda čime se oštećuje sastav
suznog filma koji dodatno doprinosi osjećaju nelagode i smetnje.
Kontaktna alergija
Kontaktna
očna alergija je naglo nastalo stanje hipersenzibilne reakcije oka
posredovano Th1 limfocitima koje zahvaća površinu oka, vjeđe i
periokularno područje. Svrbež, kemoza, papilarna i folikularna
hiperplazija spojnice, punktiformni keratitis i dermatitis vjeđa
karakteristični su znaci kontaktne alergije. Ne mora zahvaćati oba oka.
1. European Allergy White Paper, The UCB Institute of Allergy, London,UK,2004
2. Buckley RJ. Allergic eye disease - a clinical chalenge. Clin Exp Allergy 1998;28:6 39-43
3. Bielory L. Ocular allergy treatment. Immunol Allergy Clin North Am 2008;28:1 189-224
4. De Gaulle CI. The management of allergic eye diseases in primary eye care. Cont Lens Ant Eye 2009;32: 260-27.