x
x

Liječenje alergijskih bolesti oka

  Barbara Dawidowsky, dr.med, specijalist oftalmolog

  16.08.2011.

Liječenje alergija je dugotrajan proces koji zahtijeva veliki angažman liječnika ali i bolesnika koji mora aktivno sudjelovati u dijagnostici, sprječavanju i liječenju svoje bolesti. U liječenju alergijskih bolesti oka koristimo nefarmakološke i farmakološke mjere.

Liječenje alergijskih bolesti oka

Nefarmakološko liječenje je primarno prevencija pojavljivanja alergijske reakcije oka ili smanjivanje djelovanja alergena. Prva linija obrane je identificiranje poznatih alergena ili iritansa te njihovo izbjegavanje ukoliko je to moguće, no ako nije, potrebno je brzo ukloniti uzročni alergen, isprati oko fiziološkom otopinom, izbjegavati dodatnu iritaciju trljanjem očiju i, naposlijetku, uključiti suportivnu terapiju hladnim oblozima i umjetnim suzama koje služe kao lubrikanti.
U slučaju sezonskog alergijskog konjunktivitisa preporuča se ostati u zatvorenim prostorima, izbjegavati boravak u prirodi u dane kada je koncentracija peluda visoka, održavati higijenu unutar životnog prostora, izbjegavati vlažne prostore (plijesni), kućne ljubimce držati u vrtu (dlaka i krzno) i kloniti se sunca i vjetra koji dodatno mogu djelovati kao iritansi.

Farmakološko liječenje

Farmakološko liječenje uključuje korištenje protuupalnih i antialergijskih lijekova. Antialergijski lijekovi su sistemski antihistaminici, kombinacija topičkih antihistaminika i vazokonstriktora, stabilizatori mastocita, nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), kortikosteroidi, površinski imunomodulacijski lijekovi i kombinacija antihistaminika i stabilizatora mastocita.

Antihistaminici su lijekovi koji sprječavaju reakciju histamina koji se otpušta iz mastocita tako da se kompetitivno vežu na H1 receptore živaca i krvnih žila. Djelujući na endotel krvnih žila dovode do smanjenja hiperemije i oticanja dok na razini blokade živčanih završetaka djeluju na smanjenje osjećaja svrbeža. Na taj način su antihistaminici lijekovi izbora u liječenje osoba s alergijskom reakcijom posredovanom IgE i mastocitima.

Kombinacija antihistaminika i vazokonstriktora idealna je u bolesnika kojima su izraženi simptomi kemoze (otok spojnice), crvenila i oticanja vjeđa jer svojim djelovanjem na alfa-adrenoreceptore smanjuju kongestiju tkiva. Kombinacija tih lijekova djeluje brzo ali ne dugotrajno, pa stoga pacijenti moraju učestalo uzimati lijek.

Antihistaminici/stabilizatori mastocita su kombinirani antialergijski lijekovi koji djeluju i kao antagonisti receptora histamina i kao stabilizatori mastocita. Djeluju brzo i blokirajući histaminske receptore onemogućavaju otpuštanje posrednika upale stabilizacijom mastocita.

Stabilizatori mastocita su topički lijekovi koji sprječavaju otpuštanje posrednika upale iz mastocita suzbijajući njihovu degranulaciju. Ne djeluju odmah, a najveću učinkovitost postižu u periodu od oko dva tjedna budući da ne djeluju na akutnu alergijsku reakciju izazvanu histaminom. To su sigurni lijekovi koje učinkovito koristimo za dugotrajno liječenje alergijskih bolesti oka.

NSAID. Nesteroidni protuupalni lijekovi su sigurni za dugotrajnu terapiju i djeluju na način da blokiraju put ciklooksigenaze. Svojim učinkom sprječavaju stvaranje prostaglandina odgovornog za svrbež koji je jedan od glavnih neugodnih simptoma svih alergijskih bolesti oka.

Kortikosteroidi su antialergijski lijekovi brzog i snažnog djelovanja na više molekularnih razina. Suzbijaju upalu kasne faze alergijske reakcije i time su najprikladniji za liječenje kroničnih alergija oka. Ne djeluju na receptore histamina no mogu inhibirati njihovu proizvodnju u mastocitima, blokiraju aktivnost fosfolipaze mastocita i time smanjuju proizvodnju alergijskih upalnih posrednika kasne faze, a mogu inhibirati reakciju T-limfocita i proizvodnju nekih citokina (IL4 i IL5).

Antihistaminici, stabilizatori mastocita i njihove kombinacije dovoljno su učinkoviti za kontrolu i liječenje alergijskog konjunktivitisa, no pulsna terapija topičkim kortikosteroidima neophodna je u težim i dugotrajnim alergijskim bolestima oka ili u hitnim i teškim slučajevima alergijske reakcije. Neophodno je identificirati alergen ili iritans koji započinje kaskadu alergijske reakcije te pravovremenim uklanjanjem i izbjegavanjem (ako je to moguće) ili profilaktičkim farmakološkim i nefarmakološkim mjerama umanjiti simptome koje uvelike utječu na kvalitetu života bolesnika.

Liječenje pojedinih alergijskih bolesti oka

Sezonski alergijski konjunktivitis (SAC) - 90 %

Prva linija obrane je izbjegavanje alergena koji su uzrok upale, no ako to nije moguće, treba se započeti s terapijom antihistaminicima, stabilizatorima mastocita i suportivnom terapijom u vidu hladnih obloga.

Antihistaminici će imati brz i neposredan učinak blokirajući učinke otpuštenog histamina, dok će stabilizatori mastocita pružiti dugotrajnu profilaksu. Stabilizatori mastocita nisu učinkoviti u liječenju akutnog alergijskog konjunktivitisa (SAC), no ako se terapija započne par tjedana prije očekivanog početka alergije imaju blagotvoran i profilaktički učinak. U slučaju teških alergijskih konjunktivitisa neophodna je terapija topičkim kortikosteroidima u vidu kapljica i masti koji ublažuju simptome akutne upale.

Trajni alergijski konjunktivitis (PAC-perennial allergic conjunctivitis) - 5%

Sličan sezonskom alergijskom konjunktivitisu, ali se manifestira lakšim smetnjama koje traju cijelu godinu iako mogu varirati od sezone do sezone.  Posrednici upale su IgE i mastociti, pa se u terapiji propisuju stabilizatori mastocita i povremeno antihistaminici, a bolesnicima se savjetuje korištenje suportivnih mjera.

Vernalni konjunktivitis (VKC) - 1%

Ključni moment terapije vernalnog konjunktivitisa je anticipiranje početka simptoma te primjena terapije prije no što smetnje započnu. Profilaksa stabilizatorima mastocita prije sezone alergija može znatno smanjiti simptome, no uz to moramo u terapiju kratkotrajno uvesti i topičke kortikosteroide, antialergijsku terapiju i naposlijetku suportivnu terapiju (hladni oblozi, umjetne suze, izbjegavanje trljanja očiju). U slučaju opsežnijih oštećenja rožnice uvodi se i topička terapija antibioticima. Obzirom na to da se mastociti mogu aktivirati specifičnim i nespecifičnim podražajima, osim izbjegavanja dokazanih specifičnih alergena trebali bi bolesnicima preporučiti i izbjegavanje izloženosti nespecifičnim aktivatorima kao što su sunce, vjetar i slana voda korištenjem zaštitnih sunčanih naočala i kapa (šilterica, šeširi).

Atopijski keratokonjuntivitis - 1%

Obzirom na kroničnu prirodu alergijskog atopičnog konjunktivitisa terapija mora biti usmjerena i na liječenje protuupalnim i antialergijskim lijekovima, i profilaksu antibioticima (kod oštećenja rožnice) i suportivnu terapiju. Cilj nam je ublažiti simptome, ali i spriječiti razvoj komplikacija.

Za nastanak simptoma kod atopijskog keratokonjunktivitisa u pravilu su odgovorni T-limfociti i eozinofili te će stoga za kontrolu upale biti neophodni topički kortikosteroidi. U slučaju pojave kroničnog blefaritisa (upala ruba vjeđa) i disfunkcije Meibomovih žlijezda uključit ćemo antibiotike uz redovnu higijenu vjeđa i tople obloge. Antihistaminici će smanjiti simptome svrbeža stabilizacijom mastocita, a umjetne suze (bez konzervansa) ublažiti osjećaj suhoće, peckanja i žarenja.

Kontaktna alergija

Liječenje je usmjereno na prepoznavanje i uklanjanje alergena, te, obzirom da je nastanak kontaktne alergije posredovan Th1 limfocitima, primjenu kombiniranih antialergijskih lijekova, peroralnih antihistaminika i topičkih  kortikosteroida.


Literatura

1. European Allergy White Paper, The UCB Institute of Allergy, London,UK,2004
2. Buckley RJ. Allergic eye disease - a clinical chalenge. Clin Exp Allergy 1998;28:6 39-43
3. Bielory L. Ocular allergy treatment. Immunol Allergy Clin North Am 2008;28:1 189-224
4. De Gaulle CI. The management of allergic eye diseases in primary eye care. Cont Lens Ant Eye 2009;32 260-272