Angitis središnjeg živčanog sustava
Angitis središnjeg živčanog sustava (SŽS) klinički se manifestira nespecifičnim neurološkim znakovima kao što su glavobolja, encefalitis, konfuzija, smetnje govora, hemipareza i sl. U cerebrospinalnom likvoru blago je povišena razina proteina uz limfocitozu. Sedimentacija eritrocita u krvi je umjereno povišena. CT i/ili MRI mozga ponekad pokazuju žarišna oštećenja bijele tvari mozga. Dijagnoza se postavlja temeljem nalaza angiografije krvnih žila mozga. Srednje ili velike krvne žile su specifično promijenjene u obliku "kuglica bisera".

Temporalni arteritis
Temporalni arteritis najčešće nastaje u osoba srednje životne dobi. Najčešće su zahvaćene ekstrakranijalne arterije glave i povremeno intrakranijalne arterije. Često su zahvaćene temporalna i oftalmička arterija, ali i druge krvne žile pa čak i aorta i koronarne krvne žile. Klinički se manifestira glavoboljom uz jake klaudikacije u najvećeg dijela bolesnika. Ponekad se nalaze ishemijske promjene, oštećenja pripadajuće muskulature, ali i amaurosis fugax i smetnje vida. Nalazi se mialgija sa zakočenom muskulaturom u jutarnjim satima. Sedimentacija eritrocita u krvi je izrazito povišena. Angiografijom se prikazuju tipične promjene krvnih žila s izmjenom suženja i proširenja istih. Dijagnoza se potvrđuje patohistološkim nalazom.

Takayasu arteritis
Takayasu arteritis je izuzetno rijetka bolest u našim krajevima. Arteritis nastaje kao posljedica upalnih promjena tunicae mediae srednjih i velikih krvnih žila. Najčešće su zahvaćeni aorta s ograncima, karotidne i vertebralne arterije. Kranijalne krvne žile su rijetko zahvaćene. Klinički se manifestira smetnjama vida, sinkopama, nestabilnošću, ali i značajnijim neurološkim ispadima kao što su hemipareza i smetnje govora (afazija), te epileptički napadi. Kliničkim pregledom uočavaju se smetnje cirkulacije. Angiografski dokazuju se tipične promjene krvnih žila.

Sistemski lupus eritematodes
U dijela bolesnika sa sistemskim lupusom eritematodesom nalazimo i neruološku simptomatologiju. Najčešće kliničke manifestacije su glavobolja, encefalopatija, epileptički napadi, mijelitis, optički neuritis, cerebralna ishemija, kranijalna i periferna neuropatija, poremećaji pokreta. U sklopu kliničke slike nalazimo i vaskulitis krvnih žila mozga.

Poliarteritis nodosa
Poliarteritis nodosa češće zahvaća žene nešto starije životne dobi. Patohistološki se nalazi djelomična nekroza malih i srednjih krvnih žila. Često zahvaća mokraćni mjehur, srce i jetru. U značajnog dijela bolesnika zahvaćeni su periferni živci. Bolest se manifestira bolnim mononeuritisom, polineuropatijom, radikulopatijama i pleksopatijama. Rjeđe se nalaze ishemijske promjene mozga, epileptički napadi i mentalni poremećaji. Dijagnoza se postavlja temeljem angiografije i biopsije tkiva.

Wegenerova granulomatoza
U Wegenerovoj granulomatozi zahvaćene su male arterije i vene. Ovaj vaskulitis karakteriziraju granulomi i nekroze krvnih žila. Često su zahvaćeni respiratorni trakt i bubrezi, nešto rjeđe koža i oči. Neurološki se manifestira perifernom i kranijalnom neruopatijom, ali i moždanim udarima i epileptičkim napadima. Dokazuje se porastom titra c-ANCA. Sedimentacija eritrocita u krvi je povišena. Konačna dijagnoza se postavlja temeljem nalaza biopsije.

Churg-Strausss sindrom
Ovaj granulomatozni vaskulitis zahvaća uglavnom pluća. Ostale moguće manifestacije su izuzetno rijetke. Neurološki se manifestira mononeuritisom multipleks.

Sjögrenov sindrom
Ova autoimuna, kronična inflamatorna bolest zahvaća lakrimalne i salivatorne žlijezde. Klinički se manifestira suhim ustima i suhim očima. Neurološke manifestacije obuhvaćaju glavobolju, aseptički meningitis, mijelopatijiu, mononeuritis multipleks i žarišne ispade.

Coganova bolest
Ova bolest je izuzetno rijetka. Neurološki se manifestira vestibularnom i auditivnom disfunkcijom, encefalomijelitisom i polineuropatijom. Pridružene su instestinalne smetnje.

Herpes zoster oftalmička hemiplegija
Nekoliko tjedana ili mjeseci nakon herpesa zostera oftalmičke grane V moždanog živca nastaju dodatne komplikacije. Smetnje nastaju zbog zahvaćanja prednje i srednje cerebralne arterije. Neurološki se manifestira kontralateralnom hemiplegijom.

Bechetova bolest
Bolest je karakterizirana promjenama na sluznici usta i genitalija, uveitisom i artritisom. Nastaje kao posljedica promjena na krvnim žilama. Neurološki se manifestira glavoboljom i demijelinizacijskim promjenama.

Liječenje vaskulitisa središnjeg živčanog sustava
Svi oblici vaskulitisa liječe se visokim dozama prednisona, ponekad u periodu i do mjesec dana. Kao druga linija liječenja koristi se ciklofosfamid. U nekim slučajevima kada koristi se i azatioprin. Simptomatsko liječenje uključuje nesteroidne antireumatike i antidepresive.

Literatura

Zaidat OO, Lerner AJ. The little black book of neurology. St.Louis: Mosby, 2002.
Poeck K. Neurologia. Berlin: Springer-Verlag, 1992.
Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.
Brinar V i sur. Neurolgija za medicinare. Izd. Med.naklada, 2009; 302-337.
Moore PM. Curr Theumatol Rep 2000;2:376-382.