Cilj palijativne skrbi je umirućem omogućiti da preostalo vrijeme iskoristi na najbolji mogući način. Treba izgraditi stav da je i umiranje život, krajnji dio života. Bitna je njegova kvaliteta, a ne dužina.
Ljudski život je jedan i neponovljiv i svako ljudsko biće ima pravo da ga u dostojanstvu završi. Dostojan završetak mu omogućavaju postupci i stavovi modernog hospicijskog pokreta, koji je oblikovao palijativnu skrb, za one koji se približavaju svom životnom kraju.
Nedvojbeno je da su pokusi na životinjama omogućili izuzetno važna dostignuća u području biomedicine koja su značajno unaprijedila zdravlje ljudi, poput otkrića novih lijekova i cjepiva, različitih suvremenih dijagnostičkih, terapijskih i kirurških postupaka (1). Bez njih se također niti u budućnosti ne može očekivati značajniji napredak u očuvanju i unapređenju ljudskog zdravlja.
Etika, povijesno zastupljena kao znanstvena disciplina u okviru društvenih znanosti, prvenstveno u okviru teologije i filozofije, postala je tijekom proteklih desetljeća prepoznata i nezaobilazna znanstvena disciplina na području medicinskih znanosti.
Genetičko testiranje (prediktivna analiza koja određuje genetičke varijacije pojedinaca u kliničke svrhe) i probiranje - skrining (programi koji identificiraju pojedinca unutar subpopulacije, koji može imati povećan rizik genetičke bolesti ili stanja) sve se više koriste u svrhu poboljšanja zdravlja. Ti postupci mogu značajno pridonijeti prevenciji i liječenju bolesti na različite ...
Čini se da zadnjih godina za znanstvenike doslovno vrijedi parola "Publish or perish" ili još preciznije "Publish in a visible journal or perish", znači u časopisu referiranom u Current contents (CC).
Napredak u temeljnim i kliničkim neuroznanostima u posljednja tri desetljeća, zajedno s brzim razvojem radiologije i slikovnih tehnika prikaza mozga, omogućio je novi uvid u odnose ljudskog mozga i ljudskog duha. Usprkos tomu mozak ostaje najsloženiji i najnerazumljiviji organ ljudskog tijela.
Iako je pojam toksikologija još uvijek u narodu povezan s namjernim otrovanjima i trovačima, toksikologija je znanost koja proučava djelovanje različitih supstancija koje, ovisno o dozi, mogu biti štetne za ljude, životinje, biljke i ostale žive organizme, a u konačnici i za cjelokupni ekološki sustav.
Etika je filozofska disciplina koja obuhvaća obveze i vrijednosti te daje jasne definicije. Od početka 20. stoljeća definira i praktična rješenja u rješavanju sukoba.
S psihofiziološkog stajališta savjest je složena psihička funkcija sastavljena od elemenata mišljenja, osjećaja i intuicije, dakle racionalnih i iracionalnih procesa s njihovom interakcijom na svjesnoj i nesvjesnoj razini. Priziv savjesti je odbijanje postupanja u skladu s građanskim zakonom ili njegovim dijelovima.
