Hospicij i palijativna skrb - osnovno ljudsko pravo
doc. dr. sc. Marijana Braš
prof. dr. sc. Rudolf Gregurek, dr. med., specijalist psihijatar
prof. dr. sc. Anica Jušić, dr. med. specijalist neurolog
Stjepan Krajačić
dr.sc. Zoran Lončar, specijalist anesteziolog
Gordana Špoljar
18.04.2008.
Ljudski život je jedan i neponovljiv i svako ljudsko biće ima pravo da ga u dostojanstvu završi. Dostojan završetak mu omogućavaju postupci i stavovi modernog hospicijskog pokreta, koji je oblikovao palijativnu skrb, za one koji se približavaju svom životnom kraju.
Ustanova za palijativnu skrb je zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim kućnih posjeta (liječnik, medicinska sestra, fizikalni terapeut, socijalni radnik s posebnom izobrazbom za pristup umirućem) ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak.
Palijativna skrb je osnovno ljudsko pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo koje naglašava još Kanadska deklaracija iz 1992 i 2000, Cape Town deklaracija iz 2003, Preporuke ministara Vijeća Europe iz 2003, Europska škola onkologije iz 2004, izjava pape Benedikta XVI iz 2007 i konačno Korejska deklaracija iz 2005 oblikovana na Drugom globalnom sastanku Društava hospicija i palijativne skrb u Seulu. U Hrvatskoj je još 2003. godine u Zakon o zdravstvenoj zaštiti ušao pojam palijativne skrbi (čl.16, čl 25, čl.69 i čl 71) Kao zdravstvena ustanova na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti predviđa se pod 5. Ustanova za palijativnu skrb. U 5. čl 81, ona se opisuje kao " zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim kućnih posjeta (liječnik, medicinska sestra, fizikalni terapeut, socijalni radnik s posebnom izobrazbom za pristup umirućem) ambulantu za bol i palijativnu skrb te dnevni boravak ".
Palijativnu skrb treba uključiti u zdravstveni sustav
U programu vlade Republike Hrvatske za mandat 2008.-2011. u poglavlju 17. Zdravstvo 3.2.3. Bolničko liječenje, stoji stavak: " Palijativnu skrb i hospicij uključiti u zdravstveni sustav (mreža uz referalni centar) - Rok : prosinac 2008". Želimo poštovati ovaj rok pa se Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb HLZ-a obraća javnosti da im tome pomognemo. Republika Hrvatska u poglavlju 19. izvješća ima obavezu izvijestiti Europsku uniju o dostupnosti zdravstvene zaštite za osobito ugrožene skupine. Mora dati "izvještaj o dostupnosti, kvaliteti i održivosti pružanja palijativne skrbi u RH i o mogućnostima njezine evaluacije".
Što prije treba ostvariti Referalni centar palijativne skrbi u Zagrebu
Ulazak u život i brigu za nejakog malog čovjeka smo prilično osigurali. Izlazak iz života - oproštaj sa životom - je nedopustivo zanemaren.
Odgovor je, nažalost, vrlo jednostavan. Republika Hrvatska nema na cijelom svom teritoriju, niti jedne jedine moderne institucije palijativne skrbi uključene u zdravstveni sistem premda za njihovo osnivanje postoji podloga u zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 2003. RH ima samo u Zagrebu Regionalni hospicijski centar kućnih posjeta u kojem već sedam godina rade dobrovoljci. Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb HLZ-a moli za podršku i pomoć u ostvarenju Referalnog centra palijativne skrbi u Zagrebu, kako ga predviđa koalicijski sporazum, koji je osnova programa vlade. Drugi kongres hospicija i palijativne skrbi, održat će se 10. i 11. listopada 2008. godine u Zagrebu. Slogan kongresa je "Hospicij i palijativna skrb - osnovno ljudsko pravo". (Prihvaćen je slogan Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi, 2008.). Kongres će se održati pod generalnim pokroviteljstvom predsjednika republike Stjepana Mesića i pokroviteljstvima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Senata Akademije medicinskih nauka i Sindikata umirovljenika Hrvatske. Pomognite i Društvu u u promidžbenoj akciji "... a zbogom ?! ". Ulazak u život i brigu za nejakog malog čovjeka smo prilično osigurali. Izlazak iz života - oproštaj sa životom - je nedopustivo zanemaren.
