Vitamini imaju važnu ulogu u procesima ranog rasta i razvoja. Iako su mehanizmi njihova djelovanja uglavnom poznati, kompleksnost razvojnih procesa i manje znani utjecaj vitamina nalažu oprez, a osobito je važno razmotriti njihov utjecaj na rani razvoj mozga i imunosti.

Uzimanje folne kiseline u prekoncepcijskom periodu i tijekom rane trudnoće (preporučena količina od 600 mcg) smanjuje učestalost teških prirođenih anomalija mozga i kralježničke moždine. B vitamini, ali i A i E vitamini neposredno reguliraju ekspresiju gena i time određuju daljnji tijek rasta i razvoja djetetovog mozga, ali i cjelokupnog tjelesnog razvoja. Vitamin D se koristi u profilaksi rahitisa unatrag devedesetak godina, no još uvijek je nedovoljno istražena njegova uloga u razvoju imunosti i mozga (receptori za D vitamin u mozgu postoje, no nije poznat učinak na moždane stanice). Slično zapažanje postoji i za K vitamin koji se rutinski primjenjuje kod novorođenčadi sa ciljem prevencije hemoragijske bolesti. Postoje istraživanja koja pokazuju da rana primjena K vitamina smanjuje učestalost ovisnosti o opijatima i alkoholu u odrasloj dobi.

Nadalje slijedi prikaz bolesti u kojima je poremećena resorpcija i metaboliziranje vitamina (bolesti probavne cijevi, bubrega, jetre, enzimski defekti). Nažalost, u praksi se često susreće nekontrolirani, većinom prekomjerni unos tijekom trudnoće i djetinjstva, potaknut neutemeljenim tvrdnjama da vitamini potiču apetit i imunost, te da ne mogu štetiti zdravlju. Ponovno je potrebno istaknuti važnost uravnotežene prehrane kao najkvalitetnijeg i najsigurnijeg izvora vitamina u populaciji zdrave djece.

prim. prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med.