Razvoj kroničnih komplikacija, smanjenje kvalitete života, morbiditet, mortalitet te troškovi liječenja s kojima je povezana čine šećernu bolest jednim od vodećih javnozdravstvenih problema. Šećerna bolest tipa 2 razvija se u pravilu znatno prije same dijagnoze, a rano otkrivanje bolesti i pravovremeno liječenje smanjuju vjerojatnost razvoja kroničnih komplikacija.

Šećerna bolest danas predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje i opću dobrobit sve većeg broja ljudi. Službeni podaci o broju oboljelih i umrlih, kao i izvještaji o ekonomskom opterećenju koje sa sobom nosi liječenje šećerne bolesti, ukazuju na važnost rada na ranom otkrivanju i prevenciji te bolesti.

Važni alati za otkrivanje nedijagnosticirane šećerne bolesti tipa 2 i predviđanje rizika od njenog razvoja jesu upitnici za izračun dijabetičkog rizika.

Najpoznatiji je takav upitnik, korišten i izvan zemlje nastanka, Finski izračun dijabetičkog rizika (FINDRISC). Iako i taj pristup ima svoje nedostatke, odlike kao što su jednostavnost, praktičnost, povoljnost, dostupnost te brzo ispunjavanje čine ga iznimno vrijednim alatom za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2.

U Hrvatskoj je upravo u tijeku implementacija FINDRISC-a, a ovisno o rezultatima provedbe, moguće su i njegove manje prilagodbe specifičnostima hrvatske populacije.

FINDRISC je alat koji, bez laboratorijskog testiranja, predviđa rizik od razvoja tipa 2 šećerne bolesti u razdoblju od deset godina na temelju sljedećih parametara: dob, indeks tjelesne mase, opseg struka, tjelesna aktivnost, konzumacija voća i povrća, medikamentozno liječenje visokog tlaka, povijest hiperglikemije te obiteljska povijest šećerne bolesti1 . Odgovorima na osam pitanja pridodaju se bodovi na temelju čijeg se zbroja procjenjuje rizik od javljanja šećerne bolesti. Maksimalan broj bodova u upitniku jest 26, a rezultat 15 uzima se kao granična vrijednost koja ukazuje na visok rizik za oboljenje od dijabetesa T2.

Maja Valentić, Tamara Poljičanin