Članovi obitelji (obiteljski njegovatelji) i profesionalni njegovatelji osoba oboljelih od Alzheimerove demencije (AD) su izloženi pojačanim stresu. Budući da obiteljski njegovatelji nemaju dostatna saznanja o samoj bolesti i pristupu oboljelom, te veći dio vremena provode s oboljelim za pretpostaviti je kako je kod njih veća učestalost anksioznih i depresivnih simptoma u odnosu na profesionalne djelatnike.

Cilj istraživanja je bio ispitati učestalost anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih i profesionalnih njegovatelja, koji skrbe o osobama oboljelima od AD, te povezanost sociodemografskih čimbenika i anksioznih i depresivnih simptoma. U prospektivno istraživanje bilo je uključeno 50 obiteljskih njegovatelja koji su skrbili o osobi oboljeloj od teške AD, koja se nalazi u ambulantnom psihijatrijskom tretmanu i nije bila hospitalizirana unazad 6 mjeseci, te 50 profesionalnih njegovatelja koji skrbe o oboljelima od AD tijekom hospitalizacije.

Korišten je Upitnik o sociodemografskim obilježjima za obiteljske njegovatelje te hrvatska verzija Kliničke samoocjenske ljestvice HADS (engl. Hospital Anxiety and Depression Scale).

Rezultati istraživanja upućuju da su obiteljski njegovatelji statistički značajno češće bili anksiozniji i depresivniji u odnosu na profesionalne njegovatelje. Viša životna dob bila je rizični čimbenik za nastanak anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih njegovatelja. Život s oboljelom osobom od AD utječe na povišenu anksioznost kod obiteljskih njegovatelja. Dužina radnoga staža utjecala je statistički značajno na pojavu simptoma depresivnosti kod profesionalnih njegovatelja. Zaključno, istraživanje potvrđuje da su osobe koje se skrbe o oboljelima od AD izložene pojačanom stresnom odgovoru, osobito obiteljski njegovatelji, što utječe na njihovu kvalitetu života.