Učinkovitost i podnošljjivost fremanezumaba ispitana je u sklopu treće faze kliničkog ispitivanja u obliku dvostruko slijepog, placebo kontroliranog kliničkog istraživanja koje je trajalo dvanaest tjedana.

Istraživanje je obuhvatilo 1130 sudionika s kroničnom migrenom (migrenom koja traje bar osam dana mjesečno te glavoboljom koja traje bar petnaest dana mjesečno).

Sudionici su nasumično podijeljeni u tri grupe, od kojih je prva primala fremanezumab supkutano jednom u tri mjeseca (675 mg u prvom tjednu te placebo u četvrtom i osmom tjednu), druga grupa je primala fremanezumab supkutano na mjesečnoj razini (675mg u prvom tjednu te 225mg u četvrtom i osmom tjednu), dok je treća grupa primala placebo supkutano.

Rezultati istraživanja pokazali su da se u 38% sudionika u prvoj grupi (fremanezumab svaka tri mjeseca) broj dana u mjesecu s glavoboljom reducirao za više od 50%,  u 41% pacijenata u grupi s mjesečnim fremanezumabom te u 18% pacijenata u placebo grupi.

Fremanezumab se u sklopu ovog istraživanja pokazao učinkovitom prevencijom protiv kronične migrene s obzirom na redukciju broja dana u mjesecu s glavoboljom. S obzirom da kronična migrena predstavlja jedan od velikih javnozdravstvenih problema koja učestalo onesposobljava ljude tijekom godine, prevencija bi trebala predstavljati važnu osnovu u terapijskom pristupu. 

• Što je fremanezumab?

Fremanezumab je humanizirano monoklonsko protutijelo (mABb) koje se veže na ligand peptid povezan s kalcitoninskim genom (eng. calcitonin-gene related peptide, CGRP) i blokira negovo vezanje na receptor te je na taj način kao lijek indiciran u prevenciji kronične migrene.
Lijek se primjenjuje supkutano i omogućava fleksibilno doziranje, kvartalno ili mjesečno.

• Kakvu ulogu ima CGRP (calcitonin-gene related peptide) u patofiziologiji migrene?

Prema novijim istraživanjima, pretpostavlja se da aktivirani primarni senzorni neuroni u trigeminalnom gangliju otpuštaju neuropeptid CGRP iz perifernih nastavaka smještenih u moždanim ovojnicama. Otpušteni CGRP aktivira CGRP-receptore smještene oko meningealnih žila što dovodi do vazodilatacije, degranulacije mastocita te ekstravazaciju plazme, procesa koji svi vode kliničkoj manifestaciji migrene.

• Koje su najčešće nuspojave kod primjene fremanezumaba?

Nuspojave koje su se javile u istraživanjima bile su blagog do umjerenog intenziteta (96% nuspojava). Najčešće nuspojave obuhvaćale su bol u području injiciranog lijeka (pojava u 30% osoba s tromjesečno primijenjenim fremanezumabom, u 26% osoba u mjesečno primijenjenom fremanezumabom te u 28% osoba u placebo grupi) te eritem i edem područja (rjeđe u placebo grupe).

Teže nuspojave javljale su se u 1% pacijenata i obično su se prezentirale u sklopu abnormalnosti u jetrenim funkcijama.

Literatura:

1. Durham PL. Calcitonin Gene-Related Peptide (CGRP) and Migraine. Headache 2006; 46(Suppl 1): S3–S8.

2. Silberstein SD, Dodick DW, Bigal ME i sur. Fremanezumab for the Preventive Treatment of Chronic Migraine. N Engl J Med. 2017;377(22):2113-2122. doi: 10.1056/NEJMoa1709038.