Klinički se manifestira kao kružna, položavajuća, vizualno ili pokretima glave potaknuta vrtoglavica. U preko 60% slučajeva praćena je foto ili fonofobijom. Promjene u elektronistagmografskom nalazu češće su kod bolesnika s migrenom nego kod ostale populacije, ali su dosta raznolike i nespecifične.

Usprkos priznatosti, manjak univerzalno prihvaćene definicije onemogućava kliničare i istraživače u njezinom češćem prepoznavanju. U srpnju 2012. godine Odbor za klasifikaciju vestibularnih poremećaja Bárányjeva društva i Pododbor za klasifikaciju migrena Međunarodnoga društva za glavobolje zajednički su objavili dijagnostičke kriterije za migrenoznu vrtoglavicu i vjerojatnu migrenoznu vrtoglavicu kao dio većega napora za klasifikaciju otoneuroloških poremećaja. Dijagnoza migrenozne vrtoglavice temeljena je na prisutnosti različitih oblika vrtoglavica umjerenoga ili jakog intenziteta koji se učestalo pojavljuju, u trajanju između 5 minuta i 72 sata, povijesti migrene i isključenju ostalih uzroka vestibularnih simptoma.

Služeći se novim konsenzus kriterijima i Lempertovim kriterijima iz 2010. godine, između 326 bolesnika s vrtoglavicom zbrinutih u ORL odjelu Opće županijske bolnice Vukovar u razdoblju od prosinca 2011. do ožujka 2013. god., postavili smo dijagnozu migrenozne vrtoglavice kod njih 36 (11,04%). To je drugi pojedinačni uzrok vrtoglavica, odmah iza BPPV-a s učestalošću od 27,3% i rezultat na razini međunarodno priznatih referenci. Po prvi put smo oboružani jasnim kriterijima za dijagnozu migrenozne vrtoglavice što će uvelike olakšati dijagnostiku ovoga ne tako rijetkog, ali nažalost nedovoljno dijagnosticiranoga entiteta.

Siniša Maslovara, Tihana Vešligaj, Silva Butković Soldo, Ivana Pajić-Penavić