U cjelini provedeni pregled meta-analiza navodi kako je konzumacija kave u normalnim vrijednostima sigurna, osim u slučajevima trudnoće i žena s povećanim rizikom od osteoporoze.

Pregled meta-analiza je obuhvatio, analizirao i evaluirao rezultate dvjesto jedne meta-analize i opservacijskih istraživanja te sedamnaest intervencijskih istraživanja provedenih do srpnja 2017.godine. Rezultati su dobiveni iz različitih baza podataka poput PubMed-a, EMBASE, CINAHL, Cochrane Database of Systemic Reviews,  koja su ispitivala povezanost konzumacije kave i različitih pojedinih utjecaja na organizam pojedinaca različitih dobi i iz različitih država.

Može se reći da je pregled meta-analiza pokazao kako je kava povezana s više korisnih učinaka na zdravlje, nego negativnih. Tome se susljedno u istraživanjima pokazalo kako više doza (3-4 šalice kave na dan) kave naspram manje doza u uobičajenim svakodnevnim normama, nosi više pozitivnih učinaka.

Naime, poznato je kako kava sadrži smjesu bioaktivnih spojeva s potencijalno korisnim učinkom na zdravlje organizma, poput klorogenske kiseline. 
Klorogenska kiselina, kako je i u istraživanju izloženo, jedan je od najjačih antioksidansa u kavi, međutim, nakon prženja zrna kave pretvara se u druge organske spojeve s manjim antioksidativnim učinkom. 
Ostali važni sastojci poput kofeina, diterpena (kahveola i kafestola) imaju također značajne antioksidativne učinke kao i izražen antikarcinogeni i protuupalni efekt.

Prema analizi istraživanja najveći antioksidativni i antikarcinogeni učinak kava ostvaruje prema jetrenom tkivu, gdje značajno sudjeluje u prevenciji jetrene fibroze, ciroze te hepatocelularnog karcinoma.

Nadalje, prema provedenim meta-analizama, navodi se povezanost konzumacije kave s generalno smanjenim mortalitetom, smanjenim kardiovaskularnim rizikom te manjom incidencijom kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. Osobito je smanjena incidencija karcinoma prostate, endometrija, jetre, melanoma i drugih kožnih karcinoma. Pri tome je utvrđena nelinearna povezanost doza kave i rizika, premda više doza kave (3-4 šalice dnevno) nosi manje rizike obolijevanja.  
Valja napomenuti kako pregled meta-analiza govori o smanjenom riziku incidencije karcinoma pluća usprkos pojedinim evaluiranim istraživanjima koja su pokazivala suprotno, s obzirom da je meta-analiza isključila druge rizične faktore poput pušenja.

Konzumacija kave također se u pregledu meta-analiza pokazala povoljnom i za metaboličke bolesti poput dijabetesa tipa II, metaboličkog sindroma,gihta te smanjenom pojavom žučnih i bubrežnih kamenaca.
Povoljna poveznica konzumacije kave pokazala se zatim i smanjenim rizikom od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.

U istraživanju je spomenuta povezanost konzumacije kave i reumatoidnog artritisa kao i povezanost s pojavom gastroezofagealnom refluksnom bolesti te s povećanim rizikom od endometrioze, no uz navedene podatke napomenuto je kako nisu dosegnuli značaj istraživanja.

U cjelini provedeni pregled meta-analiza navodi kako je konzumacija kave u normalnim vrijednostima sigurna, osim u slučajevima trudnoće i žena s povećanim rizikom od osteoporoze. 

Naime, istraživanje naglašava  kako se konzumacija kave u trudnoći povezuje s malom porođajnom težinom novorođenčeta, preuranjenim porodom i gubitkom težine tijekom trudnoće, te kako se u žena s povećanim rizikom od osteoporoze ili u žena s nedovoljnim unosom kalcija povezuje s povećanim rizikom fraktura.

Isto tako, valja naglasiti kako će svojstva i utjecaj kave kao gotovog priređenog napitka ovisiti o prethodnom postupku obrade i pripreme koje uključuje prženje zrna kave na određenoj temperaturi, mljevenje i kuhanje te vrsti zrna kave, kao i o genskim i konstitutivnim svojstvima samog konzumenta kave.