Matične stanice predstavljaju širok spektar stanica primjenjivih u različitim medicinskim paradigmama. Ovdje opisujemo primjenu matičnih stanica u pokusima kojima je cilj istražiti patofiziološka i regenerativna zbivanja uzrokovana manjkom kisika u živčanom tkivu. Prikazujemo naše rezultate koji pokazuju kako transplantacija matičnih stanica u mozak miša zahvaćen ishemijom značajno utječe na izražaj gena koji sudjeluju u staničnoj smrti. Tako jednim dijelom objašnjavamo pozitivne učinke matičnih stanica koje se pretklinički i klinički testiraju kao potencijalna terapija perinatalne ishemijske lezije ili moždanog udara. Budući da smo pokazali kako transplantacija matičnih stanica povećava izražaj gena koji sudjeluju u endogenoj obnovi živčanog tkiva, dio znanstvenih pitanja smo prenijeli s in vivo modela ishemije mozga na in vitro model hipoksije/ishemije.

Primjena živčanih matičnih stanica, automatizirane mikroskopije za praćenje stanica te specijaliziranih softvera nam omogućuje da prepoznamo i kvantificiramo parametre od intresa tijekom nastanka stanica živčanog tkiva u hipoksijskim uvjetima.

Otkriće molekularnih puteva koji sudjeluju u odgovoru živčanog tkiva na hipoksiju/ishemiju predstavlja važnu točku u trenutnim aktivnostima kojima je krajnja svrha predložiti nove terapijske ciljeve u tretiranju živčanog tkiva oštećenog manjkom kisika.

Izv. prof. Dinko Mitrečić, dr.med.

Laboratorij za matične stanice, Hrvatski institut za istraživanje mozga Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet