Do 2030. klimatske će promjene vjerojatno biti uzrokom najmanje 200.000 dodatnih smrti širom svijeta svake godine, a posebno su ugrožene zemlje u razvoju.

Toplinski valovi su jedni od najčešćih posljedica klimatskih promjena. Smrtnost se povećava između 1 i 4% za svaki stupanj povećanja temperature. Procjenjuje se da će globalno povećanje srednje temperature od 3°C od 2071.-2100. uzrokovati 86.000 dodatnih smrti na godinu u Europskoj uniji (EU).

Procijenjeno povećanje oborina povezano s klimatskim promjenama uzrokovat će češće i ozbiljnije poplave. Smatra se da će zimske poplave rasti u sjeverozapadnoj Europi, a iznenadne poplave širom Europe. Obalne poplave bit će prijetnja 1,6 milijuna ljudi godišnje u zemljama EU-a.

Klimatske promjene utječu i na prehranu i na zdravstvenu ispravnost hrane. Proizvodnja hrane će se smanjiti u mediteranskom području, jugoistočnoj i centralnoj Aziji. Visoke temperature negativno utječe na zdravstvenu sigurnost hrane jer pogoduju razvoju bakterija u hrani.

Klimatske promjene utječu na prenošenje zaraznih bolesti izmjenom geografske rasprostranjenosti vektora te dovode do pojave npr. malarije, groznice zapadnog Nila, Dengue i Chickengunia. Lyme borelioza se pomiče na sve više geografske širine i nadmorske visine, prateći kretanje krpelja, a lišmanioza, koju prenose papataci, putuje prema sjeveru.

Procjenjuje se da će problem s nedostatkom vode pogoditi između 16 - 44 milijuna ljudi do 2080. godine. Smanjeni ljetni dotok vode rezultirat će manjkom pitke vode i povećanim rizikom kontaminacije. Kvaliteta obalne vode je ugrožena, čime su oni koji se kupaju u moru ili jedu hranu iz mora u opasnosti od infekcija.

Povećava se problem s manjkom zdravstveno ispravne vode kao i adekvatnom sanitacijom, što je već neujednačeno u Europi.

Promjena klime je odgovorna i za raniji nastup proljetne peludne sezone. Alergijske bolesti uzrokovane peludom, svake se godine javljaju ranije.

Klimatske promjene mogu utjecati na koncentraciju i disperziju polutanata, dok promjene u kretanju vjetrova pogoduju dalekometnom transportu polutanata.

Zdravstveni učinci toplinskih valova snažniji su kada je onečišćenje zraka veće. Ozon i fine čestice najveći su problem po zdravlje. Ozon uzrokuje 20.000 preranih smrti godišnje i 200 milijuna dana pobola od akutnih respiratornih bolesti u EU.

Onečišćenje zraka u Europi skraćuje očekivano trajanje života za preko 8 mjeseci u prosjeku.

Antoinette Kaić-Rak, Inge Heim

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb