Riječ je o projektu koji je započeo u travnju 2020. te se provodio tri godine. Nositelj projekta je NZJZ "Dr. Andrija Štampar", a projektni partneri bili su Farmaceutsko-biokemijski fakultet te Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Vrijednost projekta je 394.983,61 EUR, a iznos bespovratnih sredstava 335.435,45 EUR, što čini 85% iznosa sufinanciranog od strane Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Voditeljica projekta, prof. dr.sc. Jasna Bošnir (NZJZ "Dr. Andrija Štampar"), istaknula je kako je na projektu aktivno sudjelovalo 15-ak stručnjaka, a rezultate projekta predstavili su glavni istraživači na projektu, dr.sc. Martina Ivešić (NZJZ "Dr. Andrija Štampar"), dr.sc. Željko Jakopović (Prehrambeno-biotehnološki fakultet) te dr.sc. Dario Lasić (NZJZ "Dr. Andrija Štampar").

"NZJZ „Dr. Andrija Štampar", kao javnozdravstvena ustanova čiji je cilj zaštita zdravlja ljudi, prati i utjecaj okolišnih uvjeta na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane. Tijekom posljednjeg desetljeća znanstvenici sve više ukazuju na mogući utjecaj globalnog zagrijavanja okoliša, odnosno utjecaja klimatskih promjena na zdravstvenu ispravnost hrane. A da taj utjecaj postoji, potvrdili su i rezultati projekta koje danas predstavljamo“ istaknuo je prigodom otvaranja tribine zamjenik ravnatelja NZJZ "Dr. Andrija Štampar", dr. sc. Bruno Cvetković.

Pravilan izbor sorte za pojedina klimatska područja bitan je čimbenik za uspješan urod i sigurnu proizvodnju. U provedbi ovog projekta pratile su se najzastupljenije žitarice - kukuruz, pšenica i ječam na području sjeverne, središnje i istočne Hrvatske, i to tijekom rasta, u vrijeme ili neposredno nakon žetve te tijekom njihova skladištenja.

"Poznato je da mikotoksini, osim što izazivaju velike gospodarske štete, imaju i štetan utjecaj na zdravlje ljudi i životinja, a novonastala klimatološka situacija stvara povoljne uvijete za rast plijesni i nastajanje mikotoksina. Osim karcinogenih mikotoksina, istraživala se i kvaliteta žitarica, a rezultati koji su dobiveni idu u prilog dosadašnjim pretpostavkama da je nastajanje mikotoksina gotovo isključivo povezano s klimatskim uvjetima u vrijeme rasta i dozrijevanja žitarica te uvjetima njihovog skladištenja", istaknula je voditeljica projekta, prof. dr.sc. Jasna Bošnir.

Dobiveni rezultati posebno su značajni ako se zna da trenutno u Republici Hrvatskoj ne postoji sustavno praćenje pojavnosti plijesni i mikotoksina tijekom rasta i razvoja žitarica te konačnog proizvoda - žita, ovisno o klimatskim promjenama. Nema ni sustavnih podataka o praćenju parametara kvalitete žitarica ovisno o klimatskim promjenama, niti o tome kako bi klimatske promjene mogle utjecati na pojavnost plijesni i mikotoksina te posljedično na kvalitetu žita.

Stoga je u sklopu projekta razvijen i algoritam za procjenu utjecaja klimatskih promjena na pojavnost plijesni i mikotoksina, kao i na nutritivni sastav žitarica te modeli sa smjernicama postupanja u različitim klimatskim situacijama, koji će koristiti poljoprivrednicima kako bi na vrijeme i na pravilan način zaštitili svoje žitarice od mogućih nepovoljnih vremenskih uvjeta.

U sklopu održavanja stručne tribine održan je i Dan otvorenih vrata laboratorija Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar".