UVOD: Loša adherencija glavni je razlog za neadekvatnu kontrolu krvnog tlaka. Ljekarnici su najdostupniji zdravstveni djelatnici, a istraživanja su pokazala da su intervencije ljekarnika poboljšale kontrolu krvnog tlaka i zdravstvene ishode u zajednicama. Neki autori ukazali su na pozitivan učinak mobilnih aplikacija (MA) na bolju adherenciju.

Cilj ovog istraživanja bio je identificirati pojedince koji bi htjeli sudjelovati u ovakvim intervencijama.

METODE: Ukupno 1228 (479 muškaraca, prosječne dobi 57,6 godina, 748 žena, prosječne dobi 57,2 godina) ispitanika uključenih u EH-UH 2 projekt (randomizirani uzorak Hrvatske) i 424 ispitanika (196 muškaraca, prosječne dobi 58,8 godina i 212 žena, prosječne dobi 54,6 godina) „Lova na tihog ubojicu“ (oportunistički screening na otocima) uključeno je u ovu analizu. U oba istraživanja korišten je isti upitnik koji je sadržavao pitanja o zdravstvenom stanju, terapiji, navikama i mišljenju o ulogama ljekarnika i mobilnih aplikacija u liječenju hipertenzije.

REZULTATI: Muškarci iz oba projekta su imali značajno viši sistolički i dijastolički talk, BMI i opseg struka. Žene su značajno češće imale hipertenziju i dislipidemiju, dok su muškarci češće imali infarkt miokarda u EH-UH 2 projektu. Više je ispitanika Lova nego EH-UH 2 projekta bilo zainteresirano za ljekarničku skrb u liječenju hipertenzije (137 vs 34), a unutar EH-UH 2 projekta bilo je statistički više negativnih odgovora, od kojih je većina bila u skupini žena (χ² = 4,74, p = 0.029). Rezultati EH-UH 2 pokazali su značajno negativniji stav prema mobilnim aplikacijama (403 vs. 823, p < 0.001), većinom kod bolesnika s hipertenzijom (60.5%, χ² = 47.6, p < 0.001). Najčešći odgovor na pitanje koja se uloga ljekarnika očekuje u liječenju hipertenzije, bila je edukacija (22,8%). Posjedovanje pametnih telefona bilo je značajno češće u mlađih ispitanika u oba projekta, a među dobnim skupinama je bila statistički značajna razlika.

ZAKLJUČAK: Intervencije ljekarnika (podrška životnom stilu i programi podizanja adherencije) moraju biti individualizirne. Ovo istraživanje pokazalo je potrebu individualiziranog pristupa u liječenju hipertenzije u različitim područjima Hrvatske, ukazujući također na to da stanovnici područja koja imaju manje dostupnu skrb izražavaju potrebu za dodatnim intervencijama u liječenju hipertenzije.

Lorka Tarnovski, Stjepan Frkanec, Andrea Šarčević, Tea Štrbac, Fran Rašić, Josip Lovaković, Bojan Jelaković