AF pogađa 1 – 2 % populacije. Predviđa se da će učestalost ove aritmije rasti tijekom sljedećeg desetljeća kako populacija stari i čimbenici rizika rastu. Procjenjuje se da će AF utjecati na 14 – 17 milijuna osoba u Europskoj uniji do 2030.

Niži socioekonomski status (SES) povezan je s lošijim tjelesnim zdravljem već stotinama godina. Ovaj se pregledni članak usredotočuje na utjecaj SES-a na obrazovanje i na prevalenciju AF-a. Nadalje, prikazani su podatci koji upućuju na kliničku važnost AF-a, otkrivanje bolesti pametnim uređajima i jaku vezu između obrazovanja i kardiovaskularnih bolesti (KVB), posebice AF-a, kao i utjecaj obrazovanja na otkrivanje AF-a pametnim uređajem.

Rano prepoznavanje i prevencija ključni su čimbenici koji jasno utječu na zdravlje, a potom i odgovarajuća terapija. Za potvrdu dijagnoze AF-a prijeko je potreban 12-kanalni elektrokardiogram (EKG). Novi uređaji kojima upravlja bolesnik poput narukvica, pametnih telefona i pametnih satova (nakon kojih slijedi verifikacija EKG-om) mogu otkriti AF, koja je obično paroksizmalna ili bez simptoma.

U osoba s višom razinom obrazovanja i SES-om manja je vjerojatnost nastupa AF-a i vjerojatnije je da će se one koristiti pametnim uređajima. Kao rezultat toga, veća je vjerojatnost da će te osobe biti identificirane i dobiti brzo liječenje, izbjegavajući sve izazove koje donosi asimptomatska AF. Više razine obrazovanja također su povezane sa smanjenom učestalošću AF-a, vjerojatno zbog veće informiranosti, višega stupnja obrazovanja i prihvaćanja zdravijeg načina života. Ako više osoba bude upoznato s prednostima uporabe pametnih uređaja za otkrivanje AF-a, više će ih to učiniti, povećavajući mogućnost ranog otkrivanja AF-a i sprječavajući smrtne slučajeve i morbiditete povezane s moždanim udarom.

Adna Sijerčić