Pri razvoju i implementaciji novih digitalnih zdravstvenih tehnologija ili usluga treba uzeti u obzir sve čimbenike jer digitalizacija zdravstva nije samo tehnološki projekt već projekt koji mijenja način rada svakog liječnika.

Kako bi se postigle i vidjele prednosti digitalizacije zdravstva potrebno je postići cjelovitije razumijevanje ovog složenog fenomena vezanog uz digitalizaciju rada liječnika.

Cilj studije provedene u Finskoj bio je ispitati percepcije liječnika o učincima digitalizacije zdravstvene skrbi na njihov rad i analizirati više čimbenika povezanih s radom i korištenjem informatičke tehnologije.

Istražen je reprezentativni uzorak od 4630 (stopa odgovora 24,46%) finskih liječnika (2960/4617, 64,11% žena). Izjave koje mjere percipirane učinke digitalizacije na rad uključivale su aktivnu ulogu pacijenata, rad na prevenciji, međuprofesionalnu suradnju, podršku u kliničkom odlučivanju, pristup informacijama o pacijentima i brže konzultacije. Mrežna analiza učinaka digitalizacije i čimbenika povezanih s radom i korištenjem digitalnog zdravlja provedena je metodom modeliranja; prilagođeni i standardizirani regresijski koeficijenti označeni su s b, a procjenjivao se relativni utjecaj svake varijable.

Gotovo polovica ispitanih liječnika smatra da je digitalizacija promicala aktivnu ulogu pacijenata u skrbi za vlastito zdravlje (2104/4537, 46,37%) i omogućila lakši pristup informacijama o pacijentima (1986/4551, 43,64%). Međutim, samo 1 od 10 (445 /4529, 9,82%) ispitanih liječnika smatra da je učinak bio pozitivan na vrijeme konzultacije s pacijentima. Gotovo polovica ispitanika procjenjuje da digitalizacija nije niti povećala niti smanjila mogućnosti preventivnog rada (2036/4506, 45,18%) i podršku kliničkim sustavima za odlučivanje (1941/4458, 43,54%). Kada su se sve varijable integrirale u mrežu, najutjecajnije varijable su bile svrha korištenja zdravstvenih informacijskih sustava, sektor zapošljavanja i status specijalizacije. Međutim, ocjena dana sustavu e kartona imala je najjače izravne veze s bržim konzultacijama (b=0,32) i olakšanim pristupom informacijama o pacijentu (b=0,28). Najmanje 6 mjeseci korištenja glavnog e kartona bilo je povezano s olakšanim pristupom informacijama o pacijentu (b=0,18).