Istraživački tim pod vodstvom prof. dr. Nilsa Krömera iz Sveučilišne bolnice Tübingen istraživao je mogu li se izvući zaključci o smjeru promjena apetita – povećanja ili smanjenja – na temelju funkcionalne arhitekture mozgovnog sustava nagrađivanja, a rezultati su objavljeni u časopisu JAMA Psychiatry.

Depresija ima mnogo lica. Različite promjene u motivaciji, emocijama i fizičkim iskustvima karakteriziraju ovaj poremećaj. Mnogi pacijenti koji pate od depresije ne gube samo poriv i interes za nagrađujuće aktivnosti, već i apetit. Istodobno, drugi pacijenti navode pojačan apetit tijekom depresivne epizode. Do sada se ne zna mnogo o uzrocima ovih razlika u simptomima u okviru depresije i kako se one mogu specifično liječiti.

Tim istraživača predvođen prof. dr. Nilsom Krömerom, koji radi u Odjelu za translacijsku psihijatriju Odjela za psihijatriju i psihoterapiju Sveučilišne bolnice u Tübingenu, imao je prigodu steći nove uvide u ovu temu u sklopu multicentrične studije. Korištenjem magnetske rezonancije, istraživači su pokazali da je smjer promjena apetita povezanih s depresijom povezan sa specifičnim promjenama u mozgovnom sustavu nagrađivanja.

Dugo vremena znanstvenici poput tima prof. Krömera tragaju za zajedničkim promjenama u sustavu nagrađivanja u depresivnih pacijenata. Ova ideja je intuitivna jer depresivni pacijenti obično doživljavaju upečatljive promjene u svojoj motivaciji. “No, čini se da je ideja ‘depresivnog’ sustava nagrađivanja više iluzija”, objašnjava Krömer, glavni autor studije. “Umjesto da tražimo općenite promjene u sustavu nagrađivanja, bolje je povezati specifične promjene, poput apetita i tjelesne težine, s razlikama u mozgu koje pomažu objasniti pojedinačne simptome.”

Tim, koji se sastoji od istraživača iz nekoliko njemačkih sveučilišnih bolnica, ispitao je moždanu funkciju pogođenih sudionika u mirovanju i zabilježio njihove psihološke simptome. To im je omogućilo da usporede jesu li pojedini simptomi depresije predvidljiviji. Kako bi to učinili, usredotočili su se na funkcionalnu povezanost (koja se naziva i snaga veze, a opisuje intenzitet komunikacije između različitih regija mozga) nucleus accumbensa, jedne od središnjih regija u procesuiranju nagrada i kontroliranju ponašanja usmjerenog ka cilju, s ostalim regijama mozga.

Kada pacijenti s depresijom dožive gubitak apetita tijekom depresivne epizode, snaga veze između sustava nagrađivanja i drugih regija koje igraju bitnu ulogu u odlukama temeljenim na vrijednostima i procesima pamćenja je smanjena. Ako je, pak, došlo do povećanja apetita, istraživači su uočili slabiju vezu između sustava nagrađivanja i dijela mozga gdje se obrađuju podražaji okusa i tjelesni signali. “Ove promjene u sustavu nagrađivanja bile su toliko izražene u teškoj depresiji da smo mogli predvidjeti hoće li se nekome povećati apetit ili će doći do smanjenja na temelju individualnih profila sustava nagrađivanja”, kaže Krömer. “Suprotno tome, nije bilo moguće reći ima li netko općenito depresiju ili ne. Dakle, nije važna samo promjena, već priroda promjene ponašanja.”

Budući da ne postoji univerzalni obrazac promjena u sustavu nagrađivanja kod depresije, studija ukazuje na potencijal precizne medicine. Ovi novi pristupi nisu usmjereni na opću dijagnozu, već na pojedinačne simptome. Uz pomoć takvih promjena u mozgu temeljenih na simptomima, u budućnosti će biti moguće razviti ciljane terapije koje se izravno bave specifičnim simptomima oboljelih.

Iz tog razloga, Krömerova istraživačka skupina planira daljnje studije o poboljšanim metodama liječenja korištenjem neuromodulacijskih pristupa kao što je mozgovna stimulacija. Cilj je istražiti kako su određeni simptomi uzrokovani promjenama u mozgu i mogu li se poništiti pomoću individualiziranih neuromodulatornih terapija.

Izvornik: Kroemer NB, Opel N, Teckentrup V, i sur. Functional Connectivity of the Nucleus Accumbens and Changes in Appetite in Patients With Depression. JAMA Psychiatry. 2022 Aug 24.

Prevela: dr. sc. Marta Skelin, dr. med.