x
x

Kako spriječiti širenje medicinskih dezinformacija na društvenim mrežama?

  26.09.2022.

Društvene mreže su platforme za umrežavanje i dijeljenje objava s drugim korisnicima. Međutim, mnogi korisnici koriste društvene mreže i kao izvore informacija (Shearer & Mitchell, 2021.), osobito medicinskih.

Kako spriječiti širenje medicinskih dezinformacija na društvenim mrežama?
Širenje dezinformacija društvenim mrežama predstavlja veliku prijetnju javnom zdravstvu i hitno je potrebna edukacija javnosti o dobrobitima pojedinih intervencija

To uključuje dijeljenje edukacija, promicanje zdravlja i zdravstvenih usluga, dijeljenje znanstvenih, a ponekad i  neprovjerenih informacija s općom javnosti (Farsi, 2021.). Društvene mreže pomažu korisnicima da dobiju uvid u mišljenje javnosti o određenim događajima, a utječu i na dezinformacije koje se šire mrežom. Dezinformacija je "lažna ili netočna informacija koja je namjerno stvorena i namjerno ili nenamjerno propagirana" (Wu i sur., 2019). Dezinformacije su "namjerno lažne i obmanjujuće informacije koje se dijele s ciljem nanošenja štete". Izvori dezinformacija dolaze od opće javnosti, slavnih osoba, neprijateljskih nacionalnih država, kriminalnih organizacija, lanaca trgovine ljudima, botova, trolova, javnih i/ili vladinih dužnosnika i još mnogih drugih (al Khaja i sur., 2018; U.S. Department of Homeland Security, 2022).

Dezinformacije koje se šire na društvenim mrežama služe zavaravanju ljudi stvaranjem kaosa i manipulativnog su narativa. Na primjer, povezivanje koronavirusa s 5G mrežama ili reklamiranje lažnih metoda prevencije od koronavirusa povezanih s pijenjem ili grgljanjem kravljeg urina ili Hennessyja kako bi se spriječio prodor infekcije u pluća (Posetti & Bontcheva, 2022; Kenija: Hennessy pojašnjava da njegovo piće ne može zaštititi od COVID-19 nakon što je utjecajni političar podijelio piće siromašnima tvrdeći da ima ljekovita svojstva.).

Dezinformacije se objavljuju na društvenim mrežama u najmanje četiri formata (UNESCO):

  1. lažne tvrdnje koje izazivaju jake emocije,
  2. izmišljene autoritativne brojke i web stranice,
  3. izmišljene, prijevarno izmijenjene i/ili dekontekstualizirane slike i videozapisi i
  4. umjetno pojačavanje osmišljenih kampanja korištenjem botova i trolova (Posetti & Bontcheva, 2022.).

Danas je teško identificirati izvore kvalitetnih medicinskih informacija, a širenje lažnih informacija prijetnja je ispravnom informiranju društva o trenutnim javnozdravstvenim intervencijama i, u nekim slučajevima, može dovesti do odgađanja intervencije. Potrebne su dodatne studije kako bi se dobile znanstvene činjenice za bolje razumijevanje utjecaja aktivnosti društvenih mreža na odgađanje provođenja intervencija. Širenje dezinformacija društvenim mrežama predstavlja veliku prijetnju javnom zdravstvu i hitno je potrebna edukacija javnosti o dobrobitima pojedinih intervencija.