Domaćin Tribine bio je Nino Brajković, dr. med., predsjednik županijskog povjerenstva HLK-a koji je predavao o Iatrogenim intervencijama plastične kirurgije u fenotip. On je prikazao povijesni razvoj rekonstruktivne kirurgije i etičke dvojbe koje nameće neslućeni razvoj plastične i rekonstruktivne kirurgije posljednjih desetljeća osobito u području koje se danas naziva estetskom medicinom.

Prof.dr.sc. Branka Rešetar, mag.iur. dala je pravni štih tribini govoreći o „Pravnom i etičkom odnosu liječnika, roditelja i djeteta pacijenta“. Istaknula je važnost informiranog pristanka tzv. starijeg maloljetnika, u dobi od 16 do 18 godina, kod donošenja odluka o liječenju.

Slijedio ju je prim.dr.sc. Ivan Žokalj predavanjem o „Medicinskoj genetici u okvirima etičkih propisa“. On je prvo prikazao kratak povijesni pregled pojave genetike kao zasebne znanosti, apostrofirajući važnost rada J. G. Mendela, pojavu eugenike i tragedije do kojih je došlo prilikom nasilne provedbe eugeničkih načela pretočenih u zakone u tridesetim i četrdesetim godinama XX. stoljeća u nekim europskim zemljama prije i tijekom II. svjetskog rata i nakon toga intenzivni rad na osmišljavanju etičkih propisa kojima bi se precizno reguliralo istraživanja u medicinskoj genetici uz naglasak na dobrovoljnom pristanku i dobrobiti ispitanika te koristi od istraživanja za širu zajednicu.

Potom je održana panel rasprava pod naslovom „Etika i genetika u praksi“ u kojoj su panelisti bili prof.dr.sc. Dragan Primorac iz Zagreba, prof.dr.sc. Borut Peterlin iz Ljubljane i izv.prof.dr.sc. Tea Štimac iz Rijeke. Moderator rasprave bila je prof.prim.dr.sc.Lada Zibar.

Prof. Primorac je objasnio koje su sve novosti u području medicinske genetike, primjerice kojom brzinom se razvija tehnologija analize ljudskog genoma i s time povezani izazovi, primjerice ako bi se odlučilo krenuti u provedbu projekta analize genoma novorođene djece kako bi se na vrijeme otkrilo genetičku podlogu za niz bolesti koje etičke dvojbe takav poduhvat nosi. Prof.Peterlin je govorio o prenatalnoj dijagnostici genetički uvjetovanih bolesti, problematici izbora odgovarajućeg testa i potrebi odgovarajuće specijalizacije za liječnike u medicinskoj genetici. Prof. Štimac je govorila o problematici prenatalnog probira genetički uvjetovanih bolesti u svjetlu sve dostupnijih neinvazivnih testova koji se nerijetko obavljaju bez nadzora odgovarajuće educiranih liječnika i drugih visokoškolovanih zdravstvenih djelatnika koji bi mogli na prikladan način prenijeti rezultate testiranja i objasniti značenje rezultata testa budućim roditeljima.