U studiji objavljenoj u Chestu, istraživači su pregledali podatke od 23 512 pacijenata primljenih u 19 bolnica u Kanadi zbog izvanbolnički stečene upale pluća ( CAP) između 2015. i 2021. Pacijenti su liječeni jednim od četiri početna antibiotska režima: beta-laktamski antibiotik plus makrolid (BL + M), sam beta-laktam (BL), respiratorni fluorokinolon (FQ) ili beta-laktam plus doksiciklin (BL+D). Među njima, BL+M se općenito smatra režimom prve linije.

Bolesnici su podijeljeni u četiri skupine prema početnom liječenju antibioticima unutar 48 sati od prijema; 9340 pacijenata primilo je BL+M, 9146 primilo je BL, 4510 primilo je FQ, a 516  BL+D. Trajanje bilo kojeg antibiotskog režima koji je bio upotrebljenj protiv CAP-a bilo je najmanje 4 dana ili do otpusta iz bolnice ili smrti.

Primarni ishod bio je sveukupni bolnički mortalitet, koji je iznosio 7,5%, 9,7%, 6,7%, odnosno 6,0% za pacijente u svakoj od četiri skupine liječenja. U odnosu na terapiju prve linije BL+M, prilagođene razlike rizika za BL, FQ i BL+D bile su 1,5%, –0,9%, odnosno –1,9%.

Bolnička smrtnost nije se značajno razlikovala između BL+M i FQ ili BL+D, ali razlika od 1,5% uočena za monoterapiju betalaktamskim antibiotikom ukazuje na malu, ali klinički važnu razliku.

Ključni sekundarni ishodi bili su duljina boravka u bolnici i otpuštanje pacijenta iz bolnice. Medijan trajanja boravka u bolnici bio je 4,6 dana za BL+M, 5,2 dana za BL, 4,6 dana za FQ i 6,0 dana za BL+D. Pacijenti liječeni BL-om također su imali duže vrijeme do otpusta iz bolnice, što sugerira da monoterapija betalaktamskim antibiotikom možda nije tako učinkovita kao drugi režimi.

Sve u svemu, rezultati podržavaju ukidanje BL-a kao režima prve linije u trenutnim ATS/IDSA smjernicama i podržavaju preporuku BL+M, FQ i BL+D kao slično učinkovitih opcija. Na primjer, doksiciklin bi mogao biti bolji od makrolida u mnogim slučajevima kao što su alergija na makrolide, produljeni QT interval ili visok rizik od infekcije s Clostridioidium difficile.

Nalazi su bili ograničeni s nekoliko čimbenika, uključujući nedostatak podataka o praćenju nakon otpusta iz bolnice. Međutim, rezultati su značajni zbog veličine uzorka i korištenja sveobuhvatne baze podataka koja je omogućila prilagodbu za mnoge varijable, a bili su dostupni i potpuni podatci praćenja za vrijeme hospitalizacije. Na temelju ove studije, kliničari mogu odabrati respiratorni fluorokinolon, beta-laktam plus makrolid ili beta-laktam plus doksiciklin za jednako učinkovito antibiotsko liječenje izvanbolnički stečene pneumonije.