Stopa fibrilacije atrija nakon infarkta miokarda veća nego li se ranije mislilo
Dr. sc. Ivana Jurin, dr. med. specijalist internist, kardiolog
01.02.2011.
Podstudija studije CARISMA sugerira kako bi stopa novonastale fibrilacije atrija nakon infarkta miokarda mogla biti čak četiri puta veća nego li se ranije mislilo.
Christian Jons (Gentofte University Hospital, Copenhagen, Danska) i kolege
kontinuirano su monitorirali 271 bolesnika s preboljelim infarktom iz studije CARISMA
(Cardiac Arrhythmias and Risk Stratification after Myocardial Infarction).
Nakon dvije godine i praćenja svaka 3 mjeseca, Jons i kolege su otkrili
kako je 39% bolesnika imalo epizodu fibrilacije atrija s najvećim rizikom za
nastanak iste tijekom prva dva mjeseca od infarkta miokarda.
Također su naglasili kako je čak 90% tih epizoda bilo asimptomatsko.
Pedeset osam bolesnika imalo je epizodu fibrilacije atrija u trajanju
duljem od 30 sekundi i takve su epizode bile povezane sa 2.73 puta većim
rizikom za velike kardiovaskularne incidente.
Četrdeset i četiri bolesnika sa epizodom fibrilacije atrija kraćom od 30
sekundi nije imalo značajan porast rizika za velike kardiovaskularne incidente.
No, autori su naglasili da je čak 32% bolesnika sa epizodom fibrilacije
atrija dužom do 30 sekundi, na početku imalo epizodu fibrilacije atrija kraću
od 30 sekundi.
Autori su također zaključili kako je stopa
klinički važnih epizoda fibrilacije atrija zapaženih u ovoj studiji četiri puta
veća nego li što je zapaženo u drugim studijama.
Potrebna su daljnja istraživanja hoće li preventivno liječenje bolesnika nakon
infarkta miokarda koji su u visoko rizičnoj skupini za nastanak fibrilacije
atrija reducirati stopu velikih kardiovaskularnih incidenata.