Dokument je napisan u suradnji sa nizom drugih organizacija, poput American Stroke Association, American Association of Neuroscience Nurses, American College of Radiology, društva za neuroradiologiju i intervencijsku radiologiju, neurokirurga, društva za aterosklerozu, društva za vaskularnu medicinu i slično.
Nove preporuke za upravljanje karotidnom bolesti opisuju karotidni stenting kao alternativu karotidnoj endarterektomiji za simptomatske bolesnike s prosječnim ili niskim rizikom komplikacija, sa stupnjem stenoze većim od 70% na dupleks ultrazvuku.
Nove smjernice su suglasne s nedavno izdanim smjernicama za primarnu i sekundarnu prevenciju moždanog udara.
Uloga stenta naspram operacije bila je kontroverzna, s obzirom na rezultate prethodnih randomiziranih studija, kao što su SPACE i ICSS, koje su pokazale da je operacija sigurnija opcija. Smjernice sugeriraju da je "razumno" odabrati operaciju u bolesnika starije životne dobi, no isto tako razumno je izabrati stent kada vrat anatomski nije pogodan za operaciju.

Rutinski skrining se ne preporučuje
Nove preporuke bave se dijagnostičkim testiranjem i medicinskom i kirurškom terapijom, kao i modifikacijom faktora rizika kod bolesnika sa ECVD. Smjernice zagovaraju dupleks ultrazvuk, ako ga izvodi kvalificirana osoba u certificiranom laboratoriju, kao početni dijagnostički test kod sumnje na karotidnu stenozu. Međutim, ne preporučuje se rutinski skrining asimptomatskih bolesnika bez kliničkih simptoma ili faktora rizika za aterosklerozu.
U bolesnika s ekstrakranijalnom karotidnom bolešću smjernice preporučuju terapiju acetilsalicilnom kiselinom, 75 do 325 mg dnevno za prevenciju infarkta miokarda i drugih kardiovaskularnih događaja. Za one s ECVD s poviješću nastanka ishemijskog moždanog udara ili tranzitorne ishemijske atake, terapija samo acetilsalicilnom kiselinom (75 do 325 mg dnevno), klopidogrelom (75 mg dnevno) ili kombinacijom acetilsalicilne kiseline i dipiridamola preporuča se prije nego kombinacija acetilsalicilne kiseline s klopidogrelom.
Screening karotida prije aortokoronarnog premoštenja razumno je u bolesnika starijih od 65 godina i s anamnezom moždanog udara ili tranzitorne ishemijske atake ili karotidnim šumom. Revaskularizacija operacijom ili stentom s embolijskom zaštitom je razumna za one koji su iskusili istostrane ishemijske simptomime, ali i za asimptomatske bolesnike.
Ogromne praznine u znanju o vertebralnim arterijama će biti teže riješiti zbog relativno manje učestalosti u usporedbi s karotidnom stenozom.