Cilj Odrediti uzroke, intenzitet i učestalost stresa, te psihofizičke i bihevioralne reakcije na stres u liječnika koji rade u hitnoj službi i onih koji rade u domovima zdravlja.

Postupci Prikupili smo prigodni uzorak liječnika zaposlenih u hitnoj službi (n=79) i domovima zdravlja (n=81) i podijelili im demografski upitnik, Ljestvicu uzroka stresa, Ljestvicu namjere napuštanja posla, i Ljestvicu psihosomatskih simptoma.

Rezultati Liječnici zaposleni u hitnoj službi iskusili su značajno intenzivnije i učestalije nekontrolirane radne situacije, značajno intenzivnije i učestalije sukobe poslovnih i obiteljskih dužnosti, i lošije odnose sa suradnicima nego liječnici zaposleni u domovima zdravlja. Također, veća je vjerojatnost da će oni napustiti posao u sljedeće dvije godine ili promijeniti posao unutar struke (izračuni 2,2±0,9 vs 1,7±0,9 od maksimalnih 5,0, F=12,2, P=0,001), a imali su i lošije fizičko zdravlje (izračuni 1,8±0.5 vs 1,7±0.5 od maksimalnih 4,0, F=5,3, P = 0,023).

Zaključak Liječnici zaposleni u hitnoj službi doživljavaju više stresa u skoro svim vidovima svojega posla nego liječnici zaposleni u domovima zdravlja. Oni također imaju izraženu namjeru napustiti posao, koja se smanjuje s godinama iskustva.

Ljiljana Gregov, Ana Kovačević, Ana Slišković