"Referentni centar predstavlja centar izvrsnosti za određenu djelatnost. Za bolnicu to znači prepoznatljivost kvalitete, ali i određene obveze", kaže Reiner dodajući kako, nažalost, to ne znači i povećanje bolničkog limita. Postupak imenovanja referentnog centra reguliran je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i posebnim pravilnikom, a bolnica odnosno klinika koja želi taj status mora zadovoljiti određene kriterije. O prijedlogu raspravlja i NZV, kaže Reiner, koje pristiglu dokumentaciju prosljeđuje na dva relevantna stručnjaka iz određenog područja.

"Nakon pristiglih mišljenja, vijeće daje mišljenje Ministarstvu koje izdaje rješenje", pojašnjava Reiner čija bolnica ima 50 referentnih centara. Posljednji u nizu je centar za dječju i adolescentnu reumatologiju za koji se, osim KBC-a Zagreb, prijavila i Dječja bolnica Srebrnjak. Ravnatelj Srebrnjaka Boro Nogalo smatrao je to logičnim nastavkom nakon što je Srebrnjak 2003. godine dobio status Referentnog centra za dječju alergologiju i imunologiju. No, Srebrnjak je zakasnio odnosno 20 dana nakon Rebra podnio zahtjev pa su iz Ministarstva dobili odbijenicu. Budući da se status referentnog centra dodjeluje na 5 godina, u međuvremenu je Srebnjak zatražio obnovu postojećeg centra, no još uvijek nisu dobili odgovor. Iz Ministarstva poručuju kako je ‘postupak u završnoj fazi'.

Što se tiče Rebra i Referentnog centra za pedijatrijsku i adolescentnu reumatologiju, iz suprotnog tabora pitaju se kako je Rebro moglo dobiti naziv centra kojeg vode dječji kardiolog i pulmolog te u kojem radi jedna liječnica sa tek tri godine specijalističkog staža. Iz Ministarstva kažu kako su na prijedlog Nacionalnog zdravstvenog vijeća u listopadu prošle godine donijeli rješenje o imenovanju referentnog centra. Pojašnjavaju kako se propisani stručno-kadrovski uvjeti očituju kroz broj zdravstvenih radnika sa znanstveno-nastavnim zvanjima te da sljedom toga Referentni centar za pedijatrijsku i adolescentnu reumatologiju na Rebru ispunjava sve zakonom propisane uvjete.