Fizički aktivne žene imale su do 44% manji rizik oboljenja od Crohnove bolesti u odnosu na žene sa sedentarnim stilom života. Također, rizik oboljenja bio je manji kod žena koje su se bavile aktivnostima višeg intenziteta. Autori istraživanja procijenili su da dodatna 2,5 sata žustrog hoda tjedno smanjuju rizik oboljenja za 6%. Ovi rezultati neovisni su o već poznatim rizičnim čimbenicima, uključujući dob, pušenje, indeks tjelesne mase, apendektomiju, nesteroidne protuupalne lijekove, oralne kontraceptive i hormonsku nadomjesnu terapiju. U svjetlu ovih rezultata, autori su zaključili da bi promjena životnog stila mogla djelovati preventivno kod osoba s drugim rizičnim čimbenicima za razvoj Crohnove bolesti, a u osoba s razvijenom bolesti ograničiti progresiju.

U istraživanju je sudjelovalo 194 711 žena uključenih u dvije studije, Nurses´ Health Study i Nurses´ Health Study II. Podaci o tjelesnoj aktivnosti i drugim rizičnim čimbenicima prikupljeni su pomoću upitnika koji se provodio svake 2-4 godine, počevši 1984. u prvoj studiji, 1989. u drugoj studiji, zaključno s 2010. godinom. Tijekom dugogodišnjeg praćenja zabilježeno je 284 slučajeva Crohnove bolesti i 363 slučajeva ulceroznog kolitisa.

Patofiziološki mehanizam upalnih bolesti crijeva velikim dijelom ostaje nepoznat. Rezultati ekoloških studija, rast incidencije bolesti i mali doprinos rizičnog genetskog lokusa ukupnom riziku upućuju na utjecaj čimbenika iz čovjekovog okoliša u razvoju bolesti. Do sada je identificiran mali broj takvih čimbenika.