Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se već dvadeset godina, u 50 zemalja svijeta, treću srijedu u studenom. Obilježavanje je pokrenula Globalna inicijativa za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (Global Iniative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) sa željom podizanja svijest javnosti o ovoj čestoj i teškoj bolesti. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti je „Tvoja pluća za život“ (engl. “Your lungs for life”), a ima za cilj istaknuti važnost održavanja zdravlja pluća kroz cijeli život. Kampanja se fokusira na čimbenike koji doprinose razvoju kronične plućne bolesti, od djetinjstva do odrasle dobi te na sve što kao pojedinci možemo učiniti za zaštitu zdravlja pluća i zaštitu posebno ranjivih skupina .
Prestanak pušenja je najučinkovitija i najisplativija pojedinačna mjera u cilju smanjivanja rizika za nastanak KOPB-a i usporavanja razvoja ove bolesti
KOPB ostaje i dalje jedan od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u cijelom svijetu – i zato je sada najvažnije vrijeme za usredotočiti se na zdravlje pluća!
Što trebamo znati o KOPB-u?
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) česta je, progresivna bolest koja se može spriječiti i liječiti, a obilježava je trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve.
Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno aktivno ili pasivno izlaganje duhanskom dimu. Prvi znakovi bolesti najčešće se javljaju kod pušača starijih od 40 godina. Češće obolijevaju muškarci, no razlika se smanjuje zbog porasta broja pušača među ženama. Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja) u kombinaciji s genetskom predispozicijom te preosjetljivošću dišnih puteva. U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća. Dugotrajna astma također povećava rizik za nastanak KOPB-a.
Simptomi KOPB-a
Simptomi KOPB-a najčešće su kašalj, zaduha i iskašljavanje. Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Kod dijela bolesnika bolest se razvija i bez kašlja. Zaduha (osjećaj nedostatka zraka) postepeno napreduje. Prvo se javlja prilikom napora, a kasnije, u težim stadijima bolesti i prilikom obavljanja najjednostavnijih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, priprema hrane) pa čak i u mirovanju. Mogu se pojaviti i brojni drugi simptomi poput piskanja u prsima i osjećaja umora. Oboljeli su podložni čestim upalama pluća koje dodatno otežavaju disanje i čest su razlog hospitalizacije.
Za KOPB su karakteristična razdoblja pogoršanja koja se javljaju u različitim vremenskim razmacima, izrazito pogoršavaju plućnu funkciju i uzrokuju znatnije smanjenje kvalitete života. Iako počinje u plućima, KOPB s vremenom prelazi u sistemsku bolest u kojoj su zahvaćeni i drugi organi.
Postavljanje dijagnoze i liječenje
Budući da se tegobe najčešće postepeno razvijaju, dijagnoza KOPB-a se u velikog broja bolesnika ne postavlja pravovremeno, čime se gubi dragocjeno vrijeme za učinkovitije liječenje. Bolesnici se s vremenom navikavaju na kašalj i smanjenu toleranciju napora te traže liječničku pomoć kad je bolest već uznapredovala.
Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije. Glavni dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze temelji se na nalazima spirometrije. Spirometrija je bezbolna pretraga kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove. Test se izvodi u sjedećem položaju. Osoba treba sav zrak koji ima u plućima nakon dubokog udisaja ispuhati u aparat najvećom brzinom. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (forsirani vitalni kapacitet, tj. ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Smanjeni omjer FEV1 i FVC pokazatelj je smanjene prohodnosti dišnog sustava (opstrukcije).
Liječenje ovisi o težini kliničke slike, a cilj je ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu života. Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako smanjuje napredovanje bolesti.
Za osobe oboljele od KOPB-a važno je cijepljenje protiv upale pluća (pneumokoka), gripe i COVID-19, redovite kontrole kod liječnika te ispravno uzimanje propisanih lijekova.
Procjenjuje se da u svijetu od KOPB-a umire više od 3 milijuna ljudi godišnje.
Prevencija KOPB-a
Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Većina slučajeva KOPB–a može biti spriječena ukoliko se zaustavi izloženost duhanskom dimu.
Osim toga, za održavanje zdravlja pluća važno je ne izlagati se onečišćenom zraku, štetnim tvarima na radnom mjestu, ali i biti tjelesno aktivan svakodnevno.
Prestanak pušenja je najbolje što možete učiniti za svoje zdravlje, zdravlje svojih pluća i svojih bližnjih!
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za plućne bolesti Jordanovac izradio je edukativni letak na temu KOPB-a koji možete preuzeti ovdje.
