Vlasta Popić, dr.med.
08.12.2015.
Ciljevi liječenja stabilnog KOPB-a jesu smanjenje trenutnih simptoma i rizika od budućih događaja. Prvo obuhvaća olakšavanje simptoma, poboljšanje tolerancije na napor i zdravstvenog statusa bolesnika. Drugo obuhvaća sprječavanje progresije bolesti i egzacerbacija i smanjenje mortaliteta bolesnika.
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je preventabilna bolest s mogućnošću liječenja, karakterizirana perzistentnim, obično progresivnim suženjem dišnih putova i povezana je s pojačanim kroničnim upalnim odgovorom dišnih putova i pluća na štetne čestice i plinove (1). KOPB je 2000. godine bio četvrti vodeći uzrok smrti i predviđa se da će do 2020. godine biti treći uzrok smrti u svijetu. Do 2030. godine KOPB će biti izravno odgovoran za 7,8% svih smrti i 27% smrti povezanih s pušenjem (2).
Na razvoj KOPB-a utječe dugogodišnje pušenje (3), profesionalna ekspozicija, zagađenje zraka, genetska predispozicija, bolesti dišnog sustava u djetinjstvu (4) i nepoznati uzroci (5).
KOPB je danas prepoznat kao sistemska bolest (6) s brojnim komorbiditetima (7). Tijek bolesti praćen je brojnim egzacerbacijama koje značajno utječu na kvalitetu života bolesnika (8).
Spirometrija ostaje zlatni standard procjene stupnja težine KOPB-a, uz broj egzacerbacija u godini dana i procjenu simptoma subjektivnim testovima (9).
Današnji pristup u farmakoterapiji KOPB-a oslanja se na 3 smjera liječenja: kratkodjelujućim i dugodjelujućim β2-agonistima, inhalacijskim kortikosteroidima i muskarinskim antagonistima (9).
Bolesnik, star 69 godina, prvi je put pregledan 2010. godine u pulmološkoj ambulanti OB Rijeka. Anamnestički se saznaje da je dugogodišnji pušač i radnik u pečenjari (zatvoreni roštilj). Subjektivno: umanjuje tegobe, ne iskašljava i dobro podnosi fizički napor. Auskultatorno: vrlo oslabljen šum disanja nad plućima i produžen ekspirij. Status srca je bez osobitosti.
Laboratorijski: bolesnik je blago hipoksemičan. Spirometrijski: teške smetnje ventilacije kombiniranog tipa, pretežito opstrukcijske, s forsiranim ekspiratornim volumenom u prvoj sekundi FEV1 < 47% očekivanog. Dijagnoza: GOLD III stupnja KOPB-a. Uvedena je kombinirana terapija dugodjelujućim β2-agonistom, inhalacijskim kortikosteroidom i muskarinskim antagonistom.
Kontrola, za tri mjeseca: bolje se osjeća, ne peče roštilj, puši „tu i tamo“. Spirometrija: opstrukcijske smetnje srednje teškog stupnja. Prestao je pušiti. Daljnji tijek, godina 2015.: dobro se osjeća. Nije imao egzacerbacija. Odluka: ukidanje inhalacijskog kortikosteroida u terapiji. Nastavak terapije bronhodilatatorima.
Ciljevi liječenja stabilnog KOPB-a jesu smanjenje trenutnih simptoma i rizika od budućih događaja. Prvo obuhvaća olakšavanje simptoma, poboljšanje tolerancije na napor i zdravstvenog statusa bolesnika. Drugo obuhvaća sprječavanje progresije bolesti i egzacerbacija i smanjenje mortaliteta bolesnika (9). Dijagnoza KOPB-a oslanja se prema GOLD smjernicama na spirometrijski nalaz, broj egzacerbacija i subjektivni test kliničke procjene bolesnika. Navedeni bolesnik imao je FEV1 < 47% , što ga svrstava u GOLD C visokorizičan profil bolesnika (9). Terapijski ”prozor„ rane dijagnoze i intervencije trojnom terapijom u stabilnom KOPB-u značajno je prevenirao broj egzacerbacija i neželjenih događaja tijekom praćenja bolesnika (10).
U praćenju bolesnika s KOPB-om u primarnoj zdravstvenoj zaštiti danas se koriste paneli. Paneli su indikatori progresije KOPB-a i sadrže sljedeće rubrike: FEV1, FVC, FVC/ FEV1, PEF (% prediktivne vrijednosti), broj spirometrija i akutnih egzacerbacija na antibiotskoj terapiji, broj hospitalizacija, cijepljenje protiv pneumokoka i povijest pušenja (11). Ipak – prestanak pušenja predstavlja najdjelotvorniji oblik terapije KOPB-a u bolesnika (12).
Iako je inicijalna procjena ovog bolesnika pokazala težak oblik KOPB-a, pravodobna farmakoterapijska intervencija u redovan tijek bolesti dugodjelujućim β2-agonistom, inhalacijskim kortikosteroidom i muskarinskim antagonistom znatno je usporila progresiju bolesti i broj egzacerbacija.