dr. sc. Ivan Budimir, internist gastroenterolog
25.11.2016.
Bilijarne kolike predstavljaju visceralnu bol koja nastaje pri nagloj opstrukciji ductusa cysticusa, a najčešće su uzrokovane žučnim kamencima od kojih su, u našim krajevima, najčešći kolesterolski kamenci. Kolelitijaza predstavlja značajan javnozdravstveni problem, a može rezultirati komplikacijama kao što su: akutni kolecistitis, koledokolitijaza, akutni kolangitis i ileus uzrokovan žučnim kamencem.
Bilijarne kolike predstavljaju visceralnu bol koja nastaje pri nagloj opstrukciji ducusa cysticusa s posljedičnim povišenjem intraluminalnog tlaka. Bilijarne kolike najčešće su uzrokovane žučnim kamencima, a pojavljuju se nepredvidivo, najčešće nakon konzumacije masnog obroka.
Kolika je zapravo pogrešan naziv jer se kod većine bolesnika javlja kao mukla bol s porastom intenziteta u epigastriju i desnom gornjem kvadrantu sa širenjem u desnu lopaticu, desno rame i interskapularnu regiju. Bol počinje naglo, intenzitet boli raste u trajanju od 15 minuta do jednog sata, a zatim doseže plato koji traje do nekoliko sati, često ostavlja osjećaj mukle boli tijekom 24 sata, koja postepeno prestaje. Bol je često praćena mučninom, rjeđe povraćanjem.
Rizik od razvoja komplikacija u simptomatskih bolesnika s bilijarnim kolikama iznosi 1-2% godišnje. Znatno veći rizik za razvoj komplikacija imaju bolesnici sa šećernom bolesti.
Žučni kamenci su česta pojava, ima ih oko 10% opće populacije i oko 30% populacije starije od 65 godina u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Prevalencija u žena iznosi 5-20% u dobi od 20-55 godina te 25-30% u dobi iznad 50 godina. Prevalencija u žena je dvaput veća u odnosu na muškarce iste dobi.
Žučne kamence dijelimo na kolesterolske koji čine 75% svih žučnih kamenaca i pigmentne koji čine 24,5% svih žučnih kamenaca (crni pigmentni kamenci čine 20%, a smeđi pigmentni kamenci čine 4,5% svih žučnih kamenaca). Rijetki kamenci čine 0,5% svih žučnih kamenaca, a građeni su od kalcijevog karbonata i masnih kiselina.
Kolesterolski kamenci dijele se na čiste kolesterolske, kojih je oko 10% i miješane kolesterolske, kojih je 70%, a u pravilu su to veliki solitarni kamenci žućkastobijele boje.
Od pigmentnih kamenaca u nas prevladavaju crni pigmentni kamenci koji sadržavaju polimeriziranu formu oksidiranih produkata degradacije bilirubina koje ih boje crno. Orijentalni tip pigmentnih kamenaca je smeđe boje, a povezan je s bakterijskim infekcijama bilijarnog trakta. U žučnom mjehuru prevladavaju kolesterolski konkrementi, u intrahepatičkim žučnim vodovima prevladavaju smeđi konkrementi, a u ekstrahepatičkim žučnim vodovima prevladavaju miješani kolesterolski konkrementi.
1. Akutni kolecistitis - najčešće je uzrokovan opstrukcijom ductusa cysticusa kamencem, a pojavljuje se u oko 10% bolesnika sa žučnim kamencima.
2. Kronični kolecistitis - nastaje uz kamence žučnog mjehura zbog recidivnih upala uz perzistentnu mehaničku iritaciju stijenke žučnog mjehura.
3. Mirizzijev sindrom nastaje zbog impakcije žučnog kamenca u ductusu cysticusu koji može komprimirati duktus koledokus (ductus choledochus).
4. Ileus uzrokovan kamencem (engl. gallstone ileus) nastaje zbog prodora velikog žučnog kamenca (obično >25 mm u promjeru) u intestinalni lumen kroz kolecistoenteričnu fistulu, najčešće u duodenum.
5. Koledokolitijaza - većina kamenaca nastaje u žučnom mjehuru, a rijetko mogu nastati u intrahepatičnim žučnim vodovima i ductusu choledochusu. Kamence u ductusu choledochusu nalazimo u 10-15% bolesnika s kolelitijazom. Kamenci u žučnim vodovima mogu godinama biti asimptomatski, mogu spontano migrirati u crijevo, a često se mogu manifestirati bilijarnim kolikama i komplikacijama kao što su: akutni kolangitis, opstrukcijska žutica i bilijarni pankreatitis
6. Akutni kolangitis - upala žučnih vodova koja se dijeli na nesupurativnu i supurativnu, a klinički se manifestira Charcotovim trijasom boli, vrućice i žutice. U 85% slučajeva akutni kolangitis uzrokovan je impaktiranim konkrementom u žučnom vodu koji izaziva stazu žuči. Drugi uzorci su: neoplazme, bilijarne strikture, parazitarne infestacije i kongenitalne malformacije žučnih vodova.
Kirurško liječenje preporuča se kod simptomatske kolelitijaze, a kod asimptomatske kolelitijaze indicirana je kolecistektomija, ako su prisutni rizični faktori za razvoj komplikacija. Profilaktička kolecistektomija indicirana je kod asimptomatske kolelitijaze u dijabetičara, ako imaju dodatne rizične faktore poput debljine, hiperlipidemije, kardiovaskularne bolesti i renalne insuficijencije te kod morbidne adipoznosti, zbog rizika od komplikacija. Neki smatraju da su indikacije za profilaktičku kolecistektomiju porculanski žučni mjehur zbog rizika od karcinoma, kamenci >2,5 cm u promjeru jer češće izazivaju upalu, kolesteroloza i adenomiomatoza žučnog mjehura s kamencima te neprikazivanje žučnog mjehura kod peroralne kolecistografije i nakon primjene dvostruke doze kontrasta.
Postoje dva tipa kolecistektomije (klasična i laparoskopska). Laparoskopska kolecistektomija izvodi se u 75% slučajeva, klasična operacija izvodi se u 25% slučajeva, a u 5-10% bolesnika laparoskopska operacija konvertira se u klasičnu kolecistektomiju. Mortalitet kod klasične operacije iznosi 0,5%, a kod laparoskopske operacije 0,05%. U trudnoći se izvodi klasična operacija, a laparoskopska operacija se izbjegava zbog rizika od ozljede uterusa troakarom i nepoznatom efektu pneumoperitonuma na fetalnu cirkulaciju.
Bilijarne kolike bez komplikacija liječe se meperidinom i/ili nesteroidnim antireumaticima (npr. diklofenakom ili ketoprofenom).
Akutni kolecistitis treba liječiti u bolnici antibioticima (u blažim slučajevima cefoksitinom, a u težim slučajevima kombinacijom ampicilina, aminoglikozida i metronidazola ili kombinacijom cefalosporina treće generacije i metronidazola).
ERCP je metoda izbora ako se MRCP-om i endoskopskim ultrazvukom verificira koledokolitijaza.
Nesupurativni akutni kolangitis u pravilu promptno reagira na suportivne mjere i antibiotsku terapiju (cefalosporini druge generacije + gentamicin ili kombinacija ampicilina, gentamicina i metronidazola).
Supurativni kolangitis je hitno vitalno ugrožavajuće stanje koje se liječi hitnom dekompresijom, obično ERCP-om s papilotomijom, drenažom i ekstrakcijom kamenaca.
1. Vucelić B, Hrstić I. Žučni kamenci. U: Vucelić B i sur. Gastroenterologija i hepatologija. 1. Izd. Zagreb: Medicinska naklada, 2002: 1392-1404.
2. Vucelić B. Kolangitis. U: Vucelić B i sur. Gastroenterologija i hepatologija. 1. Izd. Zagreb: Medicinska naklada, 2002: 1405-1413.
3. Wang DQ, Afdhal NH. Gallstone Disease. U : Slesinger and Fordtran's, eds. Gastrointestinal and liver disease. Vol. 9, Philadelphia: Saunders and Elsevier Inc., 2010:1089-1120.
4. Lammert F, Gurusamy K, Ko CW i sur. Gallstones.Nat Rev Dis Primers. 2016 ;2:16024.
5. Virović Jukić L, Ljubičić N. Ultrazvuk žučnog mjehura i žučnih vodova. U: 6. Duvnjak M i sur. Ultrazvuk abdomena. Zagreb, Medicinska naklada, 2015: 68-87.
6. EUS in bile duct, gallblader and ampullary lesions. U: Hawes RH, Fockens P, Varadarajulu S. Endosonography. Third edition. Philadelphia: Saunders and Elsevier, 2015: 226-255.
7. Park JG, Kim KB, Han JH i sur. The usefulness of early endoscopic ultrasonography in acute biliary pancreatitis with undetectable choledocholithiasis on multidetector computed tomography. Korean J Gastroenterol. 2016;68:202-209.
8. Quispel R, van Driel LM, Veldt BJ i sur.. The utility and yield of endoscopic ultrasonography for suspected choledocholithiasis in common gastroenterology practice. Eur J Gastroenterol Hepatol. 2016;28:1473-1476.
9. Štulhofer M. Kirurgija žučnih puteva. U: Štulhofer M i sur. Kirurgija probavnog sustava. 2. Izd., Zagreb: Medicinska naklada, 1999:253-345.
10. Vecchio R, MacFadyen BV, Latteri S. Laparoscopic cholecystectomy: an analysis on 114,005 cases of United States series. Int Surg. 1998;83:215–219.