Kroz stoljeća razvoja raznih oblika hospicijske skrbi, Cicely Saunders 1967.
godine započinje moderni hospicijski pokret osnivanjem St. Christopher Hospicea u
Londonu.
Začetnica ideje o hospiciju i palijativnoj skrbi u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Anica Jušić, 1994. godine osnovala je Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) i bila predsjednica 1994.-2009., a sada je počasna doživotna predsjednica Društva. Pokrenute su brojne aktivnosti s ciljem senzibiliziranja stručnjaka i javnosti za ovo područje medicine. Nije bilo odgovarajućeg odgovora od strane Ministarstva zdravstva (MZ).
U periodu priprema za ulazak u EU započete su brojne aktivnosti i izrađen je Strateški plan razvoja palijativne skrbi u RH 2012.-2016. Temeljem tog plana, Bijele knjige EAPC-a i odluke Vijeća ministara Europe iz 2003. godine da su sve članice EU obavezne uvesti palijativnu skrb u sustav zdravstva izrađen je Hrvatski model integrirane skrbi za palijativnog bolesnika. U izradi tog dokumenta bitno su nam pomogle Walshka deklaracija iz 2009. i Praška povelja iz 2013. godine.
Godine 2010. Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu (HDPM) HLZ-a je pokrenulo
humanitarni projekt „Ostani uz mene“ temeljem kojeg su skupljena financijska sredstva za osnivanje Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (CEPAMET MEF-a). Iste godine osnovana je i prva volonterska udruga „Palia centar Osijek“, a 2011. otvorena je Ambulanta za palijativnu medicinu i bol, pri Domu zdravlja Osijek. U Koprivnici je u isto doba otvorena Dnevna bolnica za palijativnu medicinu u OB Koprivnica koja je radila svega 1,5 godinu i pokazala učinkovitost i dobrobit za bolesnika. Ova godina bitna je i zbog toga što je u Strmcu otvorena Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb i ugovorena s HZZOom.
2012. godine otvoren je novi odjel za palijativnu skrb u Bolnici za produženo
liječenje u Novom Marofu. Takav isti odjel za palijativnu skrb otvoren je i u bolnici u Kninu, ali niti do danas nije stavljen u funkciju. Uz postdiplomski tečaj I. kategorije „Osnove palijativne medicine“ koji se održava dva puta godišnje i na kojem je educirano više od 2.000 članova palijativnog tima raznih
specijalnosti CEPAMET MEF-a je formirao i sljedeće poslijediplomske tečajeve I.
kategorije: Psihološki aspekti u palijativnoj skrbi; Komunikacijske vještine u onkologiji i palijativnoj medicini; Pristup bolesniku s demencijom; Palijativna skrb neuroloških bolesnika; Liječenje boli djece.
Tijekom 2012. i 2013. održana su savjetovanja po svim županijama na temu palijativne skrbi. Godine 2012. u sklopu Akcijskog plana MZ, HZZO osniva 5 mobilnih palijativnih timova (Istarska županija, Rijeka, Zagreb-Centar, Čakovec i Osijek). Već 2013. godine s radom je započeo rad mobilnog palijativnog tima u DZ Vukovar, 2015. u DZ Požega i DZ Dubrovnik, 2016. Vinkovci i DZ Zagreb-Zapad, a 2017. u DZ Županja.
2013. godine otvoren je 1. hospicij u Rijeci. Iste je godine, isto u siječnju, Bolnica za kronične duševne bolesnike u Popovači započela s osnivanjem prve palijativne jedinice unutar bolnice. Te godine osnovan je i prvi Županijski centar za koordinaciju palijativne skrbi u Osijeku, a krajem godine je u Opatiji održana I. nacionalna konferencija o palijativnoj skrbi. U Psihijatrijskoj bolnici Ugljan otvoren je sredinom 2014. prvi odjel palijativne skrbi na odjelu psihogerijatrije.
U prosincu 2013. Vlada RH prihvatila je Strategiju razvoja palijativne skrbi RH 2014.-2016.

HDPM HLZ od samog početka imalo je kao pridružene članove medicinske sestre. Svojim entuzijazmom od samog početka izuzetno mnogo su pridonijele razvoju palijativne skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite. Veliki broj sestara iz čitave Hrvatske završio je tečaj na CEPAMET-u MEF-a i u svojim lokalnim sredinama radio na senzibilizaciji bolesnika i obitelji za palijativnu skrb. Dovoljno osnažene osnovale su u veljači 2015. godine Društvo za hospicijsku i palijativnu zdravstvenu njegu pri HUMS-u.
2015. godine održani su Simpoziji o palijativnoj s međunarodnim sudjelovanjem u
Slavonskom Brodu i Zadru. U Puli su 2015., 2016., 2018. i 2019. održane Konferencije o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem. U Vukovaru su održani simpoziji s međunarodnim sudjelovanjem: 2016. „Prehrana i hidracija u palijativnoj skrbi“, 2017.„Palijativna skrb onkološkog bolesnika“, 2018. „Bol – 5. vitalni znak“ i 2019. „Cjelovita skrb za palijativnog bolesnika“.
Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 11. mj. 2018. godine omogućuje provedbu raznih modela organizacije palijativne skrbi na sve tri razine zdravstvene zaštite. U listopadu 2017. Vlada RH prihvatila je Nacionalni plan razvoja PS 2017.-2020., a novi Nacionalni plan razvoja PS 2021.- nalazi se u završnoj fazi izrade.

Danas imamo kvalitetnu palijativnu skrb u specijalnim bolnicama u Popovači, na Ugljanu i Rabu, u bolnicama za produljeno liječenje i palijativnu skrb u Novom Marofu i Dugoj Resi te u općim bolnicama Čakovec, Varaždin, Zabok, Našice (odjel PS s 10 kreveta), Karlovac, Dubrovnik, a Zadar, Makarska, Ogulin, Sisak, Vukovar, Vinkovci i Slavonski Brod su u fazi razvoja. U Zagrebu imamo koordinatore i mobilne palijativne timove u DZ Centar, DZ Zapad i DZ Istok. U Klinici za psihijatriju Vrapče u izgradnji je palijativni odjel s 15 kreveta, a u Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ imamo dnevnu bolnicu za palijativnu skrb osoba s
demencijom s 15 kreveta (otvoren je i popodnevni boravak). U Bolnici za kronične plućne bolesti otvoren je palijativni odjel sa 6 kreveta.
Model integrirane skrbi za palijativnog pacijenta ima temelj u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – koordinator i mobilni palijativni tim. Koordinator uspostavlja vezu sa svim članovima multidisciplinarnog tima i s bolničkim palijativnim timom. Potrebno je naglasiti da se palijativna skrb ne može uspostaviti bez kontinuirane suradnje primarne, sekundarne i tercijarne zaštite. Nalazimo se u fazi implementacije palijativne skrbi u sustav zdravstva Republike Hrvatske, sve s ciljem da neizlječivom i umirućem bolesniku omogućimo kvalitetan život do kraja, uz istovremenu brigu za njegovu obitelj tijekom bolesti i u periodu žalovanja.

Vlasta Vučevac, dr. med., spec. obit. medicine, gerontolog