Pozadina. Depresija postaje globalni javnozdravstveni problem. Recidiv bolesti je čest, u čak 75% unutar deset godina. Predviđa se da će do 2030.godine biti drugi zdravstveni problem.  Dovodi do osobnog invaliditeta, i uzrok je radno-socijalnog nefunkcioniranja obitelji.       

Cilj. Sistematičnim pregledom dostupnih istraživanja prikazati koji su najčešći čimbenici rizika u nastanku depresije, tko je skloniji depresiji žene ili muškarci, te procijeniti koje bi javnozdravstvene mjere doprinijele prevenciji i ranom otkrivanju depresije.             

Metodologija. Pretraživanjem baza podataka pronađeni su originalni i pregledni članci koji su se odnosili na temu depresije. Kriterij odabira članka bile su ključne riječi, engleski jezik te period od 2003-2014.godine. Metoda istraživanja bila je najčešće kohortna longitudinalna studija, kvalitativna studija te kohortna prospektivna i retrospektivna studija.

Rezultati. Istraženo je 39 čimbenika rizika koji mogu utjecati na pojavnost depresije, od toga 28 njih više djeluje na pojavnost depresije kod žena nego kod muškaraca. Također je dokazano da je učestalost nastanka depresije veća kod žena nego kod muškaraca, u omjeru 2:1.

Zaključak. Javnozdravstvenim mjerama, prevencijom i ranom detekcijom može se utjecati na smanjenje prevalencije depresije u populaciji.

Irena Kovačević, Štefanija Ozimec-Vulinec, Valentina Krikšić, Adriano Friganović, Mirna Žulec, Mara Županić