Stručni skup otvorila je predsjednica Akademije prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić pozdravivši sve nazočne kolege i predstavivši bogat životopis i uspjehe uvaženog predavača. Na samome početku skupa, Mihael Furjan predstavio je poslovanje i trendove Plive koja je najveća farmaceutska industrija u Hrvatskoj, najveći hrvatski izvoznik lijekova te najveći investitor u hrvatskoj industriji.

Iako u javnosti prevladava negativna percepcija farmaceutske industrije i često se povezuje sa željom za profitom, ona donosi i mnogobrojne blagodati zdravstvenom sustavu. Zajedničkim trudom i radom inovativne i generičke farmaceutske industrije značajno je produljen životni vijek, značajno su sniženi troškovi i povećana dostupnost modernih terapija, izliječen je hepatitis C, omogućeno je veće preživljavanje tumora, značajno je smanjenja smrtnost od HIV virusa, a razvijeni su i mnogi personalizirani lijekovi.

Svjetska populacija je u stalnom porastu, a istovremeno stanovništvo je sve starije što predstavlja sve veću potražnju lijekova i proizvodnju farmaceutske industrije. Europska unija izvozi preko 100 milijardi eura u lijekovima, a uvozi blizu 60 milijardi eura dok, usporedbe radi, SAD bilježi veći uvoz – čak 50 milijardi eura, a izvozi tek 30 milijardi eura u lijekovima.

„Iako ih se često gleda kao konkurente, Inovativna i generička industrija moraju vrlo blisko surađivati jer inovativna industrija daje inovaciju, nove metode liječenja a generička industrija omogućuje da sve to bude dostupno pacijentima diljem svijeta po pristupačnim cijenama“ ističe Furjan. Prije 10 godina lijekovi za liječene kardiovaskularnih bolesti bili su u središtu proizvodnje farmaceutske industrije, no taj trend polako se mijenja. Danas se farmaceutska industrija najviše usmjerava na liječenje tumora, razvoj antivirusnih lijekova i antibiotika te proizvodnju lijekova za liječenje središnjeg živčanog sustava.

Ušteda i široka dostupnost modernih terapija dvije su glavne značajke proizvođača generičkih lijekova, dok im konstantne izazove u domaćoj industriji predstavljaju pad cijena, visoka stopa PDV-a na  bezreceptne lijekove te visoki fiksni troškovi poslovanja, naglašava Furjan. Tome u prilog ide i činjenica da je u razdoblju od tri godine, od 2013. do 2015. zbog pada cijena lijekova ušteđeno je 900 milijuna kuna.

Hrvatsku farmaceutsku industriju karakteriziraju gotovo 5000 zaposlenih od čega veliki udio visoko obrazovanih osoba,  značajne investicije u proizvodne pogone i direktno stvorena dodana vrijednost u iznosu od 2 milijarde kuna godišnje. Iako zadnje godine obilježava pad ili stagnacija prodaje u Hrvatskoj, farmaceutska industrija ostvaruje prihod od preko 6 milijardi kuna od čega dvije trećine u izvozu većinom na tržišta Europske unije, Rusije i SAD-a.